ATV I TV1: ČUVARI NAŠE KRHKE DEMOKRATIJE

PLUS SEDMICE

ATV
Tematska obrada u Temi dana prati aktuelnosti, pretresajući ih na lucidan i zanimljiv način u kratkoj formi od nekoliko minuta. Izdvajaju se odlične obrade Rajne Radosavljević, koja umije saopštiti iznijansiran komentar u TV formatu, zadržavajući pažnju publike.
TV1
Urednički pristup odluci vlasti RS-a da prekinu odnose sa državnim institucijama bio je krajnje profesionalan, zasnovan na činjenicama i prikazu svih dostupnih informacija.

MINUS SEDMICE

ATV
Upotreba propagandnih termina u najavama prezentera nedopustiva je rabota koja nepovratno urušava ugled.
TV1
Kada se bilježe mnogobrojne reakcije na vijest dana, izostanak grupe komentara (slučaj Mahmuljin) stvara opravdanu sumnju da se radi o namjernom prećutkivanju svih odjeka i favorizovanju objavljenog mišljenja.

ATV I TV1: ČUVARI NAŠE KRHKE DEMOKRATIJE

ATV: ŠTA MISLIŠ KAD KAŽEŠ (POLITIČKO) SARAJEVO?

8. – 14. decembar 2015.

INFORMACIJE KOJE NEDOSTAJU: Odluka vlasti u Republici Srpskoj da brzopotezno prekinu odnose sa državnim istražnim organima očekivano je dobila oko petnaest minuta u centralnim Vijestima urednika Igora Požgaja. Prilozi su uglavnom pristojno pripremljeni, sve s javljanjem reportera s lica mjesta, tj. iz Novog Grada, gdje je izvršen pretres koji je povod spornom prekidu. Zanimljivo je da smo iscrpno informisani o zaključcima Narodne Skupštine, odluci Vlade i izjavama predsjednika Dodika, dok je vrlo malo informacija dato o licima koja su uhapšena i krivičnim djelima koja im se stavljaju na teret. Isto je bilo i u narednim danima, pa smo prisustvovali apsurdnoj situaciji da neobično malo znamo o događaju koji je, barem zvanično, pokrenuo lavinu reakcija i komentara. Kao i osnovan strah od dublje političke krize. Ali su se zato naizust mogle naučiti izjave predstavnika entitetske vlasti, kao i poglavara lokalne samouprave, koji su tvrdili da se radi o neprimjerenom upadu. Opet smo svjedočili medijskom događaju koji dijeli javnost i uključuje suprotstavljene političke interese, a kojem se istovremeno ne pristupa obazrivo, profesionalnom selekcijom bitnih činjenica koje zaslužuju objavu, od onih manje bitnih, ili opštepoznatih, čije ponavljanje spada u repertoar propagande.

POLITIČKO SARAJEVO: Dokaz da su uredniku Požgaju od činjenica i uravnoteženog i istinitog informisanja o dramatičnom događaju mnogo bitnije konotacije i stvaranje političkih aluzija jeste upotreba kovanice “političko Sarajevo”, ali i sugestivnih najava kao što je “očekivano, najglasnije reakcije su bile one iz Sarajeva”. Ovdje se zapravo jezik informativne emisije pretvara u najprizemniji propagandni bilten koji reciklira termine političke snage koja Sarajevu dodaje premise omraženosti. Šta to znači političko Sarajevo, osim što se radi o rječniku ispalom iz šinjela Milorada Dodika i njegovih propagandista? Ako postoji način da se drugačije objasni upotreba ovog termina, pozivam urednika Požgaja da nam da svoje suvislo objašnjenje. Postoji li neko drugo, manje poznato, a opet zdravorazumsko, metaforično značenje Sarajeva kojem se dodaje atribut političko, a koje ujedno opravdava sugestivnu najavu?

KAKO IZIGRATI PRAVILO DVIJE STRANE: Sarajevo je u četvrtak bilo očigledno meta uredničkog prozivanja, pa je prilog o banjalučkom odborniku što najavljuje tužbu protiv Tijane Cvjetićanin, koja ga je predstavila kao Hitlera u satiričnoj ilustraciji, najavljen prizemnom aluzijom o konspiraciji. “Sarajevo ponovo oblači političare iz Republike Srpske u nacističke uniforme”, zavapio je Požgaj. U nastavku saznajemo da se radi o satiričnom izražaju jedne osobe koja se potom smišljeno izjednačava s cijelim gradom, što predstavlja propagandnu upotrebu znaka raspoznavanja pripremljenih negativnih asocijacija za političke obračune. Obje strane su pozvane i dobile su pravo oglašavanja, čime je naizgled ispoštovano pravilo dvije strane. No, upadljivo je (namjerno?) izostala informacija o spornoj izjavi odbornika (prozivao građane nesrpske nacionalnosti u skupštinskoj raspravi o građanskoj peticiji) koja je bila razlog i povod oštre satirične kritike.

PLUS SEDMICE:

Tematska obrada u Temi dana prati aktuelnosti, pretresajući ih na lucidan i zanimljiv način u kratkoj formi od nekoliko minuta. Izdvajaju se odlične obrade Rajne Radosavljević, koja umije saopštiti iznijansiran komentar u TV formatu, zadržavajući pažnju publike.

MINUS SEDMICE:

Upotreba propagandnih termina u najavama prezentera nedopustiva je rabota koja nepovratno urušava ugled.

OCJENA: 4

TV1: ULOGA MEDIJA U POLITIČKIM KRIZAMA

 

ČINJENICE SU NAJVEĆI DOPRINOS MEDIJA: Za razliku od prošle sedmice, u kojoj je sadržaj dnevnika bio negledljiv i neprohodan, sa suviše dugim i nedovoljno efektnim intervjuima, sada je zabilježen značajan pomak u kvalitetu. Vijest o prekidu saradnje Republike Srpske s državnim istražnim organima pripremljena je profesionalno i društveno odgovorno, jer urednik Ognjen Blagojević nije podlegnuo senzacionalizmu ili dodatnoj dramatizaciji ionako dramatične odluke. Najbitnije izjave oglašenih političara pažljivo su birane i sačinjena je kompilacija oprečnih izjava koja pruža odličan uvid u novonastalu situaciju. Posebno je značajno što se činjenično pristupilo pripremi vijesti koja je bila popriličan izazov za krhka demokratska dostignuća u našem društvu. Saopštenja su doslovno prenesena ili su sažeta u kraćoj i vjerodostojno prenesenoj formi. Izostali su i komentari ili pristrasne intonacije u najavi priloga. Gledateljstvu su pružene cjelovite informacije na osnovu kojih su mogli stvoriti svoj sud. U događajima koji izazivaju veliku pozornost i oko kojih se javnost može potencijalno polarizovati do najoštrijih podjela, skrupulozan i uravnotežen pristup medija predstavlja garanciju očuvanja demokratske atmosfere. TV1 nas je podsjetila na afirmativnu ulogu medija koji plasiranjem činjenica onemogućavaju indoktrinacije ili postizanje lakih populističkih poena.

KOLIKO NAS KOŠTA VISOKA POLITIKA? Dan poslije, Ajla Obradović donosi prilog o efektu političke nestabilnosti na strane investicije. Izbor teme djelovao je osvježavajuće u odnosu na prošlosedmični sadržaj u kojem su prevladale dnevnopolitičke razmirice ili novosti iz oblasti tzv. visoke politike. Obradović je prevela visoku politiku u mjerljive kategorije koje prikazuju koliko gubimo zbog političke nestabilnosti i kakve su ekonomske posljedice i trendovi. Ono što bi prilog učinilo atraktivnijim jeste upotreba slikovitog predstavljanja brojki, jer kroz njih se povećava interesovanje i razumijevanje publike.

TRAGOM NEOBJAVLJENIH REAKCIJA: U utorak smo saznali da je uhapšen ratni komandant Armije BiH Sakib Mahmuljin (urednik O. Blagojević), a TV1 je objelodanio reakcije boračkih udruženja iz FBiH, SDA, kao i stav bivšeg saborca . U srijedu, Nikolina Veljović već ističe kako je “javnost zatrpana reakcijama” na hapšenje Mahmuljina, ali opet nam se iz te zatrpanosti jednostrano izdvaja mišljenje predstavnika boračke organizacije. Da li su postojale i druge i drugačije reakcije od onih koje su problematizovale hapšenje? Zašto nam nisu prenesene ako se već prepoznaje značaj reakcija? Kakve su reakcije bile u RS-u?

IZDVOJENO: Muzička podloga koja prati najavu udarnih vijesti je preglasna i odvlači pažnju sa glasa prezentera.

PLUS SEDMICE:

Urednički pristup odluci vlasti RS-a da prekinu odnose sa državnim institucijama bio je krajnje profesionalan, zasnovan na činjenicama i prikazu svih dostupnih informacija.

MINUS SEDMICE:

Kada se bilježe mnogobrojne reakcije na vijest dana, izostanak grupe komentara (slučaj Mahmuljin) stvara opravdanu sumnju da se radi o namjernom prećutkivanju svih odjeka i favorizovanju objavljenog mišljenja.

OCJENA: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Ako dio zemlje zvaničnom odlukom prekine saradnju s državnim institucijama, nastaju politička kriza i atmosfera nestabilnosti u kojoj je posebno osjetljiva uloga informativnih medija. Da bi izbjegli različite interpretacije ili pretvaranje javnog prostora u poligon otvorenih sukoba, mediji na raspolaganju imaju činjenice, ili poštenu potragu za njima. TV1 se odlučila na objektivan i profesionalan pristup zasnovan na činjenicama, i nisu rizikovali ustupanjem prostora ovdašnjim političkim komentatorima. U fokusu su bile informacije koje je potrebno saopštiti i kojima se kod gledateljstva stvara podloga za stvaranje objektivne i cjelovite slike događaja. ATV se upotrebom termina “političko Sarajevo”, intoniranjem i sugestijama kroz najave priloga, providno svrstala na jednu od strana, dopuštajući si luksuz neodgovornog ponašanja. U društvu koje još pamti sukobe iz bliske prošlosti i nečasnu ulogu i doprinos medija u istima, svaki događaj koji polarizuje i uznemiruje javnost trebao bi služiti kao prilika da se pokaže da su mediji sada suštinski promijenjeni. Da su čuvari, istina, krhke demokratije u nas. Dovoljno trezveni, zreli i profesionalni da si neće dopustiti huškanje i svrstavanje u zbijene redove. Uz sve zabilježene propuste ATV-a, čini se da medijska scena ipak nije po ukusu i režiji mahnitih huškača, koji su pokušali zbiti redove gledatelja. Samo, šta ćemo sa Sarajevom, onim političkim Sarajevom?

About The Author