ANALIZA AEM-A: RADIO I DALJE NAJKONZUMIRANIJI LOKALNI MEDIJ

Analiza društvenog utjecaja Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija i učinaka sufinanciranih programa na lokalnoj i regionalnoj razini od 2013. do 2015., koju je predstavila Agencija za elektroničke medije (AEM), pokazala je da su najviše konzumirani mediji lokalne radio stanice, koje prati 62 posto ispitanika, a slijede lokalne televizijske postaje sa 46 posto, regionalni […]

ANALIZA AEM-A: RADIO I DALJE NAJKONZUMIRANIJI LOKALNI MEDIJ

Analiza društvenog utjecaja Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija i učinaka sufinanciranih programa na lokalnoj i regionalnoj razini od 2013. do 2015., koju je predstavila Agencija za elektroničke medije (AEM), pokazala je da su najviše konzumirani mediji lokalne radio stanice, koje prati 62 posto ispitanika, a slijede lokalne televizijske postaje sa 46 posto, regionalni portali sa 45 posto i lokalne tiskovine sa 44 posto ispitanika.

Autori studije Ivan Burić i Pero Desović iz agencije Ipsos Puls iznijeli su na predstavljanju u Novinarskom domu rezultate istraživanja o zadovoljstvu programima ili emisija koje sufinancira Fond, po kojima su svi potpomognuti medijski sadržaji na skali od 1 do 5 dobili ocjenu 3,85.

Najbolje su ocijenjeni sadržaji na radiju s ocjenom 3,94, slijede programi na portalima i elektroničkim publikacijama s 3,75 i televizijski sadržaji s ocjenom 3,73. Desović je istaknuo da su, prema istraživanju, najveći problemi u lokalnom programskom sadržaju ovisnost od političkih centara moći i prilagođavanje političkim okolnostima, što uzrokuje nedostatak vjerodostojnosti lokalnih medija.

“Nedostatak financijskih sredstava i loša produkcija, uz mlade nespecijalizirane i neiskusne novinare dovodi do šlampavog poluprofesionalizma”, istaknuo je Desović govoreći kako nakladnike lokalnih medija percipira publika.

Problemi nakladnika

S druge strane, istaknuti su problemi nakladnika u proizvodnji potpomognutih sadržaja, među kojima su manjak profesionalnih novinara i tehničkog osoblja, pronalazak relevantnih sugovornika i komentatora u okviru lokalne zajednice, nezainteresiranost publike za sadržaj i visina potpore koja ne omogućava povećanje kvalitete programa.

Autori analize naglasili su društvenu relevantnost Fonda za nakladnike jer bi bez financijski potpomognutog sadržaja program lokalnih medija bio manje raznovrstan, jednostavniji i kraći, a rad medija temeljio bi se na volontiranju.

Kao prednosti sufinanciranja programa lokalnih medija spomenuti su uključenost lokalne zajednice u produkciju i praćenje programa, mozaično obrađivanje tema i prikaz dobrih društvenih praksi iz lokalne zajednice.

Na skupu su predstavljeni i podaci o novcu iz Fonda dodijeljenom od 2013. do 2015. koji pokazuju da je svim nakladnicima u prosjeku godišnje dodijeljeno oko 30 milijuna kuna.

Najviše su dobivali televizijski i radijski nakladnici –  između 14,9 i 15,7 milijuna kuna godišnje, dok su nakladnici elektroničkih publikacija i ostali neprofitni izdavači u 2014. dobili ukupno 2,3 milijuna kuna, da bi 2015. taj iznos bio znatno manji – ukupno oko milijun kuna.

hnd.hr

About The Author