Nema bitnijih promjena u odnosu na prethodne tjedne. I dalje najviši profesionalni standardi u BiH. Ovaj tjedan N1 je za nijansu bolje pokrivala domaća dešavanja, dok je Al Jazeera i dalje neupitan šampion kad je riječ o kvaliteti vijesti iz svijeta

AL JAZEERA: Najbolje priče iz svijeta

24. – 30. maj 2015.

GRČKA DUŽNIČKA KRIZA: U srijedu, 27. svibnja, Al Jazeera je emitirala još jedan u nizu priloga koji se bave dužničkom krizom u Grčkoj. Kao i svaki put do sada, prilog se bavi rokovima za vraćanje rate kredita koji su pred grčkom Vladom, te pitanjem hoće li Grčka uspjeti isplatiti ratu kredita na vrijeme, hoće li izaći iz eurozone i sl. Problem s ovakvim prilozima je što oni nisu nimalo neutralni. Kako sam i u prošloj analizi jednog Al Jazeerinog priloga ukazao, ekonomska pitanja su i politička pitanja, te i ekonomska tumačenja i analize nisu politički neutralni. U prilogu koji potpisuje novinar Emir Nuhanović imamo priliku čuti da su “investitori zabrinuti da bi moglo doći do kreditnog kraha iza kojeg bi uslijedio i krah bankarskog sektora u Grčkoj”. Ovo su riječi izvjesnog Christiana Schulza, ekonomiste Banke Berenberg. Poznato je da velike banke i predstavnici krupnog kapitala ne gledaju sa simpatijama ljevičarsku Vladu u Grčkoj, koja se protivi mjerama štednje i koja ima drugačiji pristup rješenju problema grčke ekonomije. Nakon izjave bankarskog uposlenika, u prilog je montirana snimka s nekih uličnih nemira u Ateni na kojima maskirano lice Molotovljevim koktelima gađa policijske snage.

Iza toga opet ide izjava jednog od investitora s burze u Frankfurtu koji govori da je Grčka pred bankrotom, nakon čega slijedi nabrajanje grčkih dugovanja i ostalih negativnih ekonomskih podataka (pad BDP-a, stopa nezaposlenosti, itd.), a sve je popraćeno grafičkim prikazom podataka. Čitav prilog je koncipiran tako da kod gledatelja stvori dojam o neuspješnosti politike trenutne grčke Vlade, a da u prilogu nismo imali priliku čuti nikoga od zvaničnika te iste Vlade koji nam je mogao dati svoje viđenje trenutne situacije i objasniti koji su planovi Vlade. Prilog koji se bavi dužničkom krizom u Grčkoj, a u kojem nema izjave niti jednog predstavnika grčke Vlade, a ima izjavu njemačkog bankarskog ekonomiste i investitora s njemačke burze nije nimalo neutralan i objektivan.

IZ AFRIČKE SVAKODNEVICE: Prilogom o energetskoj krizi u Nigeriji (srijeda, 27. svibanj), Al Jazeera je još jednom potvrdila da joj nema premca na ovim prostorima kad je riječ o izvještavanju iz Afrike i zemalja tzv. Trećeg svijeta. Prilog nam pokazuje nigerijske učenike koji noću uče pod reflektorima autoputeva izlažući se životnoj opasnosti. Zbog čestih redukcija električne energije u nigerijskim kućanstvima, djeca su prisiljena učiti na ovakvim mjestima. Prilog, naravno, nije radio netko iz balkanske redakcije Al Jazeere, već iz neke druge Al Jazeerine redakcije, ali je pohvalan izbor uredništva balkanske Al Jazeere, koji u svojim dnevnicima često nađe mjesta za vijesti poput ove. Kad je riječ o vijestima iz svijeta, do naših gledatelja najčešće dolaze vijesti o ratovima, političkim i ekonomskim krizama, prirodnim katastrofama i slično. Vijesti koje se bave problemima svakodnevice ljudi iz udaljenih dijelova svijeta obično nisu predmet interesovanja uredništva drugih medijskih kuća, a osim Al Jazeere i N1 televizije, nitko na ovim prostorima niti nema logističke mogućnosti za takvo što.

PLUS SEDMICE:

Prilog o energetskoj krizi u Nigeriji, kao i prilog o susretu brata i sestre iz naroda Rohinja zahvaljujući Al Jazeerinom angažmanu. Al Jazeera se potvrđuje kao snažna medijska kuća kojoj nema konkurencije kad je riječ o izvještavanju o događajima iz svijeta.

MINUS SEDMICE:

Prilog o Grčkoj u srijedu, 27. svibnja. Uporno se forsira jedan pogled na probleme grčke ekonomije.

IZDVOJENO:

Nakon tragedija migranata na Sredozemnom moru, posljednjih tjedana saznajemo za tragediju naroda Rohinja, koji, bježeći od progona iz Mianmara, pokušava stići u druge azijske zemlje. U petak, 29. svibnja, na dnevniku Al Jazeere mogli smo pogledati reportažu o susretu dvoje izbjeglih Rohinja. Reporterka Al Jazeere Step Vaessen uspjela je da pomogne bratu i sestri da se nađu u indonezijskoj pokrajini Aceh. Sestra je saznala da joj je brat živ i srela se s njim upravo zahvaljujući ekipi ove TV kuće. Al Jazeera još jednom pokazuje ogromnu snagu koju ima kao medijska kuća, kao i visok stupanj društvene odgovornosti.

OCJENA: 9

N1: Dostojanstveno, profesionalno, potresno…

24. – 30. maj 2015.

OBILJEŽAVANJE GODIŠNJICA: Svibanj mjesec “bogat” je raznim godišnjicama, od kojih je većina iz posljednjeg ratnog perioda. Izdvojio bih tri koje su ovaj tjedan našle mjesto u dnevnicima N1 televizije: godišnjica masakra na tuzlanskoj Kapiji, godišnjica stradanja u logoru Trnopolje i nadolazeća godišnjica podsjećanja na Dan bijelih traka u Prijedoru.

TUZLANSKA KAPIJA: Težak je bio zadatak novinarke Jasmine Demirović da napravi prilog o obilježavanju 20 godina od masakra 71 osobe na tuzlanskoj Kapiji (ponedjeljak, 25. svibanj). Na sreću, novinarka je pokazala osobine profesionalca i izbjegla je zamku patetike ili morbidnog senzacionalizma. Dramatičnost priloga ne gradi se na novinarkinim velikim riječima i emotivnim zaključcima, već se ona, kao pravi profesionalac, povlači iza kamere, a prilog grade svjedočanstva ljudi koji su tog tragičnog dana izgubili nekoga ili koji su osobno preživjeli masakr. Lik novinarke pojavljuje se tek u zadnjem dijelu priloga kada nas podsjeća da osoba odgovorna i osuđena za ovaj zločin (Novak Đukić, 20 godina zatvora) ne izdržava zatvorsku kaznu, nego se slobodno šeće na teritoriju Srbije. Zadnjih nekoliko sekundi priloga su bez teksta, krupni kadar prikazuje okupljene kraj spomenika na Kapiji dok brišu suze za onima kojih više nema. Dostojanstveno, profesionalno, potresno.

TRNOPOLJE: Sutradan (utorak, 26. svibanj), gotovo na jednak način kao njena kolegica Demirović, novinarka Anđelka Marković napravila je prilog o godišnjici osnivanja logora u Trnopolju kraj Prijedora. Prilog započinje svjedočanstvima preživjelih logoraša, a nastavlja se s iznošenjem podataka o logoru. Lik novinarke ne pojavljuje se kroz cijeli prilog. Ona je tek glas iz pozadine koji nas upoznaje s faktima oko logora dok kamera prikazuje ljude koji su preživjeli logor, sam logor, te okupljene na obilježavanju godišnjice. Novinarka prilog zaključuje informacijom da gradonačelnik Prijedora nije reagirao na poziv da se pridruži obilježavanju Dana bijelih traka. (Gradonačelnik će reagirati kasnije i odbiti poziv.)

DAN BIJELIH TRAKA: Tri dana kasnije (petak, 29. svibanj), novinarka Snežana Mitrović napravit će prilog o obilježavanju od strane prijedorskih vlasti 23. godišnjice obrane grada i stradanja Srba. “Odajući poštu srpskim žrtvama u Prijedoru, gradonačelnik Marko Pavić je poručio: ‘Nemojte da nam ginu ljudi ili djeca, bez obzira koje vjere ili nacije’”, prenosi novinarka. A ova gradonačelnikova izjava poslužit će joj kao uvod u pripremu za još jednu obljetnicu: “A djeca su ginula nakon strahota koje su uslijedile u ljeto ’92.”, nastavlja novinarka, “ubijeno je 102 bošnjačke djece, a kao pomen njima, ali i kao sjećanje na više od 3.000 stradalih Bošnjaka Prijedora, priprema se Dan bijelih traka”. Ostatak priloga novinarka je posvetila pripremama za obilježavanje Dana bijelih traka, te uzima izjave na tu temu i od gradonačelnika Pavića i od organizatora obilježavanja Dana bijelih traka, Inicijative “Jer me se tiče”. Za razliku od svoje dvije kolegice, novinarka Snežana Mitrović je ta koja svojom pojavom odmah na samom početku priloga i svojim komentarima tijekom priloga upravlja pričom i vodi prilog u smjeru u kojem ona želi. Ipak, ona ne nameće nikakav zaključak, daje objema stranama priliku da iznesu svoje argumente, a ona se tek pojavljuje u ulozi moderatorice, čime i dalje ostaje neutralna, prikazujući dvije, etničkom crtom podijeljene, slike o dešavanjima u Prijedoru s početka 1990-ih godina. Prilog se vizualno završava kako je i započeo – likom novinarke Snežane Mitrović. “Bez priznanja zločina koji je činio narod iz kojeg pojedinac dolazi, nema dugotrajnog suživota i pomirenja”, misao je kojom novinarka zaključuje svoj prilog.

PLUS SEDMICE:

Sva tri priloga o godišnjicama, a posebno prilog novinarke Jasmine Demirović.

MINUS SEDMICE:

Nema ga.

OCJENA: 10

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Nema bitnijih promjena u odnosu na prethodne tjedne. I dalje najviši profesionalni standardi u BiH. Ovaj tjedan N1 je za nijansu bolje pokrivala domaća dešavanja, dok je Al Jazeera i dalje neupitan šampion kad je riječ o kvaliteti i pokrivenosti vijestima iz svijeta.

(U utorak, drugog juna čitajte analizu Amera Tikveše: TV1 i Hayat TV)