Federalna televizija nije briljirala, ali kako se nastavlja slobodni pad državne televizije, pored njih su izgledali kao profesionalan i odgovoran medij. Nejasno je zašto je BHT1 prešutio činjenicu ko je i kako srušio Stari most
BHT1: Rušitelji Starog mosta i dalje nepoznati
7. – 13. novembar 2017.
KOJI PROTESTI SU DOBILI PREDNOST? Urednica Blažica Krišto u subotu stavlja u drugi plan proteste građana koji zahtijevaju humaniji tretman životinja, a sama vijest svela se na kratku crtu. Dnevnik je taj dan otvoren sukobom članova Udruženja “Švicarac” sa obezbjeđenjem Addiko banke, pa je uslijedio prilog o studentskim protestima u Banjaluci, koji više nisu bili novost. Stoga su dominirala prisjećanja na one proteste od prije deset ili šest godina i tek onda je bio ovlašno spomenut i skup koji se dešava tog dana. Uz napomenu da je prilog o studentskim pobunama napravio dobar presjek političkih trzavica koje već godinama pogađaju Banjalučki univerzitet.
KO JE SRUŠIO STARI MOST: BHT1 je pažljivim jezičkim formulacijama sakrio izvršioce u vijesti o obilježavanju rušenja Starog mosta u Mostaru (četvrtak, urednica Svjetlana Topalić). “Prije 24 godine srušen je Stari most…”; tim je pasivom počeo podsjetnik u kojem nije bilo mjesta za informaciju ko se smatra odgovornim za ovo varvarstvo. Ništa drugačije nije bilo i u mnogim drugim medijskim prikazima, uključujući i onaj na portalu N1 (čije objave često prenose drugi mediji), gdje je bilo mjesta i za obnovu i način obnove, ali ne i za to ko se smatra rušiteljima. Tu je, npr., na jednom mjestu sramežljivo navedeno kako se uskoro očekuje pravnosnažna presuda “šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata”, ali tako da bi čitalac mogao to da ne poveže sa samim činom rušenja. Ako se državna televizija ustručavala prozvati HVO za granatiranje i rušenje nadaleko poznatog kulturnog spomenika, onda je to suvišna obzirnost. Istorijske činjenice postoje i bez potvrde sudske istine. Urednica FTV-a Amra Zaklan nije propustila izdvojiti da je most srušen nakon dvodnevnog granatiranja HVO-a.
IZDVOJENO:
Najbolje priloge i ove sedmice donosi nam Vladimir Šušak. Prvo nas je u utorak proveo kroz skupštinska nadgornjavanja u Republici Srpskoj, dajući pravo izričaja i vlasti i opoziciji, a onda je dva dana poslije pokrio studentske proteste. Bilo je tu svega. Kuloarskih priča, prozivki, otvorenih pitanja i dobrih naslova (“krimić u kampusu”).
OCJENA: 4
FTV: Brži i aktuelniji
7. – 13. novembar 2017.
INZKOV IZVJEŠTAJ: Edina Šečerović je Dnevnik 2 u utorak otvorila novim izvještajem Valentina Inzka pred Savjetom bezbjednosti, a pristup je bio sličan kao i kod BHT1. Izdvojene su glavne pohvale i pokude, a posebna je pažnja data secesionističkim nastojanjima. Ali obje televizije su propustile u sadržaj uvrstiti da je Inzko pored RS-a, kao sad već dežurnog krivca, spomenuo i “neke hrvatske političare koji su nastavili zagovarati reorganizaciju zemlje po etničkim crtama”. Portal BHT1 to, npr., nije propustio.
BRŽI I AKTUELNIJI: FTV mnogo brže od BHT1 uvrsti vijest u svoj sadržaj. Izjava Bakira Izetbegovića da se nada da će BiH priznati Kosovo u časku je uzburkala istočne susjede, pa se odmah s pravom našla u Dnevniku (urednica Jadranka Milošević), dok je nedjeljno izdanje Antonije Avram otvoreno viješću o teškim saobraćajnim nesrećama koje su se desile na taj dan. Brzo uvrštavanje i priprema vijesti čini Dnevnik 2 FTV-a aktuelnijim i relevantnijim.
IZDVOJENO:
Vildana Kurtić već drugu sedmicu zaredom znalački i pitko u isti mah obrađuje teme koje se tiču našeg pravosuđa. Sada je odgovorila na pitanje zašto je bitno obrazloženje sudske odluke? Iako je većina izjava uzeta sa konferencije ili skupa na kojem se o istome govorilo, raduje spretnost novinarke koja je temu produbila i predstavila dovoljno zanimljivo i široj i užoj javnosti.
OCJENA: 7
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Federalna nije briljirala ni ovu sedmicu, ali kako se nastavlja slobodni pad državne televizije, pored njih su izgledali kao profesionalan i odgovoran medij. Nejasno je zašto je BHT1 prećutao činjenicu ko je i kako srušio Stari most? Ta vrsta prikrivanja koju su oni upotrijebili dolikuje najgorim nacionalističkim prikazima kada se fabrikovanjem i jezičkim poigravanjem sakriva suština. Ali to korespondira s pristupom BHT1 koji je ovdje ranije više puta istican: o avetima prošlosti govori se u rukavicama, da se ne izazovu jake reakcije na bilo kojoj od strana. Taj zamišljeni antagonizam po modelu etničke matrice kojeg se boje razgnjeviti urušava sve ono što bi trebala biti odgovorna javna televizija. Pored toga, obje televizije su u nedjelju objavile kako se produbila politička kriza, da nema novih investicija i da nam većina pokazatelja ne ide u korist. Ali činilo se kao da su to učinili samo da se dramatizuje dežmekasta nedjelja, jer osim proglasa Kruga 99 nije bilo vijesti kojim bi opravdali vapaj o novim momentima u političkoj krizi.
