Odnosi Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država u oblasti digitalne politike sve su opterećeniji političkim nesuglasicama, uprkos tome što dvije strane imaju slične interese u nizu ključnih pitanja tehnološke regulacije, navodi se u analizi Tech Policy Pressa.
Autor analize Mark Scott ocjenjuje da se problem ne odnosi samo na tehnologiju, već je dio šireg pada povjerenja između Brisela i Washingtona u pitanjima trgovine, sigurnosti, NATO-a i slobode govora. Takve političke tenzije sve više otežavaju saradnju i u oblastima koje su ranije bile manje politizirane.
Istovremeno, digitalna politika dobija sve veći geopolitički značaj zbog razvoja umjetne inteligencije, kvantnog računarstva, električnih vozila i drugih novih tehnologija. Evropska unija zbog toga intenzivira napore da smanji zavisnost od tehnoloških kompanija i infrastrukture iz trećih zemalja, posebno kroz politiku takozvanog digitalnog suvereniteta.
Evropska komisija je u junu predstavila Evropski paket tehnološkog suvereniteta, koji uključuje ulaganja u proizvodnju naprednih poluprovodnika, infrastrukturu za umjetnu inteligenciju i razvoj tehnologija unutar Unije. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen poručila je da Evropa ne može sebi dozvoliti zavisnost od drugih kada je riječ o tehnologijama koje su ključne za bolnice, energetsku infrastrukturu i sigurnost javnih usluga.
Međutim, ambicije EU-a suočavaju se s ozbiljnim praktičnim ograničenjima. Američke tehnološke kompanije poput OpenAI-ja, Amazona i Googlea ulažu stotine milijardi dolara u digitalnu infrastrukturu, dok evropske vlade i projekti finansirani iz zajedničkih fondova teško mogu pratiti taj nivo ulaganja. Među državama članicama postoje i značajne razlike u odnosu prema smanjenju zavisnosti od američkih kompanija.
Paradoksalno, EU i SAD u mnogim regulatornim pitanjima imaju slične stavove. Postupci protiv kompanija poput Mete, TikToka i Googlea pokazuju da regulatori s obje strane Atlantika prepoznaju slične probleme povezane s dominacijom velikih tehnoloških kompanija, zaštitom korisnika i tržišnom konkurencijom.
Važno područje moguće saradnje predstavlja i sporazum EU-a i SAD-a o pristupu elektronskim dokazima u prekograničnim krivičnim istragama. Ipak, prema analizi, trenutni nivo političkog nepovjerenja praktično blokira ozbiljniji napredak i u oblastima u kojima obje strane imaju zajednički interes.
Zaključak analize je da između Brisela i Washingtona u digitalnoj politici i dalje postoji više zajedničkih interesa nego razlika, ali je politički jaz postao toliko dubok da obje strane teško javno priznaju prostor za saradnju.
Izvor: Tech Policy Press
