Zakoni o sigurnosti djece na internetu ne bi trebali umjetnu inteligenciju tretirati na isti način kao društvene mreže, upozorava profesor kriminologije Sameer Hinduja u analizi objavljenoj na portalu Tech Policy Press.

Za razliku od društvenih mreža, na kojima rizici najčešće proizlaze iz komunikacije među ljudima, opći AI asistenti koriste se uglavnom za školske zadatke i pronalaženje informacija. Posebnu kategoriju, međutim, predstavljaju AI pratioci i aplikacije koje simuliraju prijateljske, romantične ili emocionalne odnose s korisnicima.

Hinduja kritizira američki prijedlog zakona GUARD Act jer bi njegova široka definicija AI pratioca mogla obuhvatiti i opće alate poput ChatGPT-a, Claudea i Geminija. Umjesto zabrane čitavih kategorija proizvoda, zakonodavci bi, smatra, trebali regulirati način na koji sistemi komuniciraju s djecom, posebno tokom dugih razgovora.

Među predloženim mjerama su zabrana seksualnog sadržaja i manipulativnog ponašanja prema maloljetnicima, sigurnosno testiranje dužih razgovora, uključivanje zaštitnih postavki po zadanim parametrima te jasni protokoli za slučajeve samopovređivanja i drugih kriznih situacija.

Izvor: Tech Policy Press