Googleova nova faza pretrage zasnovane na vještačkoj inteligenciji mogla bi imati ozbiljne posljedice ne samo po tržišnu konkurenciju i medije, nego i po demokratske procese, upozorava Elise Silva u tekstu objavljenom u Tech Policy Pressu.
Google je na ovogodišnjoj I/O konferenciji predstavio ono što opisuje kao najveću promjenu pretrage u više od 25 godina. Nakon uvođenja AI Overviews, odnosno AI sažetaka koji se prikazuju iznad tradicionalnih rezultata, kompanija sada razvija AI Mode, razgovorni model pretrage koji može koristiti i podatke iz Gmaila, Google Photosa i Kalendara kako bi korisnicima davao personalizirane odgovore.
Autorica upozorava da se ove promjene predstavljaju kao unapređenje praktičnosti, ali da istovremeno duboko mijenjaju način na koji milijarde ljudi pronalaze, procjenjuju i koriste informacije. Google i dalje ima dominantnu poziciju na globalnom tržištu pretrage, zbog čega dizajnerske odluke te kompanije utiču na informacijsko okruženje velikog dijela svijeta.
U tekstu se navodi da korisnici u AI Modeu sve češće postavljaju duža i ličnija pitanja, koriste glasovne i slikovne upite, te traže savjete o planiranju, kupovini i svakodnevnim odlukama. Takav način pretrage, prema autorici, može značiti da korisnici Googleu otkrivaju više privatnih podataka nego ranije, dok kompanija dobija još veću ulogu u oblikovanju odluka koje ljudi donose.
Poseban problem je odnos između AI pretrage, oglašavanja i korisničke autonomije. Kada korisnici u razgovornom interfejsu pitaju šta da kupe, gdje da idu ili kako da nešto urade, granica između informativnog odgovora, preporuke i komercijalnog utjecaja može postati manje vidljiva nego u tradicionalnoj pretrazi. Autorica upozorava da oglašavanje u takvom formatu još nije dovoljno regulirano.
Tekst skreće pažnju i na šire društvene posljedice personalizirane pretrage. Ako različiti korisnici na isto pitanje dobijaju različite AI odgovore, zasnovane na različitim izvorima i njihovim ličnim podacima, postavlja se pitanje šta se dešava sa zajedničkim informacijskim prostorom. Mogućnost da se informacija provjeri, citira i ospori jedna je od osnova novinarstva, nauke i javne rasprave.
Silva upozorava da sve personaliziranija pretraga može dodatno fragmentirati već oslabljeno razumijevanje javne istine. Umjesto da korisnici dijele barem približno sličan skup rezultata i izvora, svako može dobiti vlastitu verziju informacijske stvarnosti, oblikovanu njegovim ranijim ponašanjem, podacima i interesima.
Prema autorici, regulatorna rasprava o Googleu ne bi smjela ostati ograničena samo na pitanje da li kompanija šteti konkurenciji. Jednako važno pitanje je kako Googleove odluke o dizajnu pretrage utiču na korisnike, javnost i demokratske zajednice.
Izvor: Tech Policy Press
