Hrvatski izdavači i novinari suočeni su s ogromnim brojem tužbi. Prema podacima Hrvatskog novinarskog društva (HND) trenutno su u Hrvatskoj aktivne najmanje 752 tužbe protiv medija i novinara. Najveći broj tužbi i dalje su građanske parnice za naknadu štete, njih ukupno 674, odnosno gotovo 90 posto od ukupnog broja.
Podatak je sigurno podcijenjen jer u istraživanju HND-a nisu uključeni svi mediji, posebno manji internetski portali. Pritom, odštetni zahtjevi u tim tužbama premašuju 4,1 miliona eura, donosi portal Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).
U svom projektu, realiziranom na konkursu koje DZNAP svake godine raspisuje, novinar Darko Markušić, zamjenik glavnog urednika portala Direktno, analizirao postoji li i zloupotreba instituta demantija/reagiranja/zahtjeva za ispravkom objavljene informacije, kao prvog koraka u pokretanju tužbi protiv novinara i nakladnika. On upozorava o pravoj nakani toga instituta te ukazuje na zloupotrebe koje otežaju položaj novinara i ugrožavaju njihova autorska prava.
Njegov projekt nosi naziv “Zloupotreba instituta reagiranja i posljedice za prava novinara” – tema je to koja se tiče rada svih novinara jer nema onoga ko u svojoj karijeri nije dobio barem jedno reagiranje, a to je i zakonsko pravo osoba na koje se tekstovi odnose.
No, Markušić u svom projektu zaključuje kako je evidentno da su s razvojem novih tehnologija i medijskih platformi postojeća medijska zakonska rješenja zastarjela i nužno ih je osuvremeniti.
Naime, postojećim modelom reagiranja gotovo niko nije zadovoljan. Izdavači i novinari zbog toga što gotovo uvijek iza demantija slijedi tužbeni zahtjev za naknadu štete, advokati jer smatraju ili da je nepotreban ili da ga mediji ne poštuju u cijelosti. Samo manji dio subjekata odustaje nakon demantija od podnošenja tužbe, oko petine, što znači da institut reagiranja ne ispunjava svoju svrhu.
S druge strane, sudovi ovisno o objavljenom demantiju, u pravilu presuđuju o visini odštete i zbog nepoznavanja medijske problematike uporno inzistiraju na objavi reagiranja kao preduvjetu tužbe.
Medijski stručnjaci smatraju kako bi to pitanje najbolje riješilo samoregulatorno medijsko tijelo, jer postojeći model ide na ruku potencijalnim tužiteljima budući da im služi kao alat za daljnje zastrašivanje novinara i medija.
I to tim više predstavlja problem jer broj sudskih tužbi protiv izdavača i novinara i dalje raste, a čak 90 posto tužbi predstavljaju zahtjevi za naknadu štete, zaključuje u svom projektu Darko Markušić.
Ovo je još jedan u nizu projekata koji je DZNAP finansirao. Poziv na konkurs bio je raspisan od 7. oktobra 2024. godine. Autorima projekata na raspolaganje je stavljeno ukupno 15.000 eura, a pojedinačni projekti finansirali su se u iznosu od 500 do 3000 eura.
Izvor: DZNAP/HND
