U svom posljednjem javnom obraćanju prije smrti, papa Franjo predvodio je misu na Uskrsnu nedjelju i ponovio svoj poziv na prekid vatre u Gazi. „Stav pape Franje o Palestini samo je produžetak njegove teologije i opće pastoralne brige, brige za marginalizirane i žrtve nepravde“, kaže velečasni Munther Isaac, palestinski kršćanski teolog i pastor.

AMY GOODMAN: Željela bih se obratiti velečasnom Muntheru Isaacu, palestinskom kršćanskom teologu i pastoru u Evanđeoskoj luteranskoj crkvi Rođenja u Betlehemu. Prošlog Božića održao je propovijed pod nazivom „Krist je još uvijek u ruševinama“. Njegova nadolazeća knjiga nosi naslov Krist u ruševinama: Vjera, Biblija i genocid u Gazi. Možete li govoriti o stavu pape? Sve do jučer, svega nekoliko sati prije smrti, pozvao je na prekid vatre u Gazi, a naravno, u protekloj godini otišao je i mnogo dalje od toga.

VELEČASNI MUNTHER ISAAC: Da. Ovo je, naravno, veliki gubitak za cijelo čovječanstvo, a posebno za kršćanski svijet, za katolički svijet. Duboko tugujemo i žalimo zbog njegovog gubitka.

Mislim da je stav pape Franje o Palestini samo produžetak njegove teologije i opće pastoralne brige — brige za marginalizirane i žrtve nepravde. Ono što je govorio i pokazivao u svijetu o Palestini nije bio prvi put da je progovorio o patnji Palestinaca. Mislim da nijedan Palestinac nikada neće zaboraviti trenutak iz 2014. godine kada je papa Franjo zaustavio automobil, izašao i pomolio se kod zida razdvajanja koji odvaja Jeruzalem od Betlehema — trenutak koji je dotakao sve nas i koji nam i danas govori.

Tokom rata u Gazi, pokazao je dvije vrlo važne stvari. Prvo, svoje pastoralno srce, svoju suosjećajnost. Gotovo svakodnevno je razgovarao s Crkvom Svete Porodice u Gazi. Iskreno mu je bilo stalo. Često je čak i šalio s njima. Molio se s njima, što pokazuje njegovo suosjećajno srce. Ali mislim da su njegove riječi išle i dalje od uobičajenog jezika „molimo se za mir“ kojim se služe mnogi crkveni lideri. I to je ono što razlikuje papu Franju — njegova hrabrost, njegova stalna težnja da pomjeri stvari naprijed. Govorio je, kao što smo čuli, o ratu kao o teroru, kao o okrutnosti.

Mislim da je jedna od najvažnijih stvari koju je rekao bila u jednoj knjizi, gdje je pozvao na istragu da se utvrdi da li ono što je Izrael učinio u Gazi predstavlja genocid. Za mene je to izuzetno važno jer poziva na odgovornost i pokazuje da on nije samo za suosjećanje i mir — on je i za pravdu. On traži odgovornost. I mislim da je upravo to ono što nedostaje u jeziku mnogih vjerskih lidera. On je bio uzor u tome.

AMY GOODMAN: Vi niste katolik, ali možete li govoriti o njegovom utjecaju na kršćane širom Zapadne obale i Gaze, kao i na muslimane, s obzirom na to da se zalagao za bolje razumijevanje islama i da su migranti bili centralna tema njegovih poruka? Zanimljivo je da je upravo jučer, kada je pozvao na prekid vatre u Gazi, istog dana nakratko razgovarao s potpredsjednikom Sjedinjenih Američkih Država.

VELEČASNI MUNTHER ISAAC: Da, važno je naglasiti da ovdje govori jedan luteranski pastor o papi Franji kao vođi svih nas, jer je on, po mom mišljenju, zaista iskreno odražavao ideale Evanđelja. Bio je istinski sljedbenik Isusa i svojim djelima, ne samo riječima, utjelovio je Isusova učenja.

Kao što sam rekao, bio je zaista voljen među nama u Palestini jer nam je dao osjećaj da smo viđeni, priznati — u vremenu kada su mnogi pokušavali ignorisati i dehumanizirati Palestince. Način na koji je govorio o Arapima, muslimanima općenito — čak i kada su neke islamske grupe napadale kršćansku zajednicu — uvijek bi naglašavao razliku između onoga što islam zaista uči i onoga što rade marginalne ili radikalne skupine. Upozoravao je na opasnost islamofobije. Istinski je razumio koliko je opasan polemičan jezik kakav koriste mnogi naši političari danas, i trudio se graditi mostove i boriti protiv stereotipa, prepoznajući da ekstremizam postoji u svim religijskim tradicijama. I zbog svega toga, kao što rekoh, bio je iskreno voljen među mnogima koji su na margini, koji su potlačeni — uključujući i nas ovdje, u Palestini.

Mislim da je važno što ste spomenuli njegov susret s potpredsjednikom Vanceom, jer ćemo u narednim danima sigurno čuti mnogo lijepih riječi od političara o papi Franji — upravo onih političara koji će istovremeno ignorisati sve ono za šta se on zalagao i što je govorio. To nije ništa novo. Vidjeli smo isto s ljudima poput Desmonda Tutua i drugih, recimo kada je riječ o aparthejdu u Palestini i slično. Tako da će biti zanimljivo gledati kako se licemjerje ispoljava iz usta mnogih političara koji će govoriti sve najbolje o papi Franji, a onda postupati suprotno svemu što je on učio i nastojao izgraditi tokom svog služenja — bilo kao svećenik, biskup, nadbiskup, kardinal ili, naravno, kao papa.

AMY GOODMAN: Želim sada pustiti dio u kojem papa govori o kardinalu. A onda možete objasniti šta se desilo.

PAPA FRANJO: Kardinal Re je govorio o ratu. Jučer nisu dopustili patrijarhu da uđe u Gazu, iako su to obećali, a jučer su djeca bombardovana. To je okrutnost. To nije rat. Htio sam ovo reći jer dira u srce.

AMY GOODMAN: Možete li objasniti, velečasni Munther Isaac u Betlehemu, šta se dogodilo prošlog decembra?

VELEČASNI MUNTHER ISAAC: Mislim da je papa govorio o incidentu u kojem su dvije palestinske kršćanske žene ubijene iz vatrenog oružja u blizini Crkve Svete Porodice u Gazi. Kada je rekao: „To je crkva. Tamo nema boraca“, jasno je pokazao da je bio u kontaktu s ljudima iz crkve, koji su mu potvrdili da se u crkvenom kompleksu nalaze isključivo kršćanske porodice koje su tamo potražile utočište. Govorio je jasno, osuđujući ono što se desilo i rekavši da je to okrutnost, da je to teror — kada dvije nevine žene budu ubijene od strane snajperista doslovno ispred vrata crkve, bez ikakvog razloga.

To pokazuje da je prepoznao kako ovo nije, kao što Izrael često tvrdi, napad na borce, ili da se borci kriju iza civila i slično. Ništa od toga se nije dogodilo kada su crkve napadnute. I mislim da ono što se dogodilo s crkvama ukazuje na širu stvarnost u cijeloj Gazi — da su nevini civili meta, pod izgovorom ili opravdanjem da se tamo kriju borci, dok je u ovom slučaju bilo jasno da u crkvi nije bilo nijednog borca.

Riječi koje je papa odabrao, poput „okrutnost“ i „teror“, mislim da su izuzetno važne. Sve one opisuju pakao koji trenutno vlada u Gazi. I zaista bih volio da više vjerskih lidera govori s tom moralnom jasnoćom o tome šta se dešava u Gazi, umjesto da se samo apstraktno poziva na prekid vatre bez da se stvari imenuju pravim imenom.

AMY GOODMAN: Velečasni Munther Isaac, želimo vam zahvaliti što ste nam se pridružili iz Betlehema. Velečasni Isaac je danas objavio na Twitteru: „Pitam se: Hoće li milioni koji će ovih dana tugovati zbog njegove smrti poštovati ovu njegovu želju? Hoće li brinuti o stanovnicima Gaze i Palestincima onako kako je on brinuo?“

Cijeli razgovor i transkript prenosimo s portala Democracy Now

Izvor: https://www.democracynow.org/2025/4/21/pope_francis_palestine