RTRS: O poplavama profesionalno, o svemu ostalom po starom

1. – 7. novembar 2021.

NEOČEKIVANI ISKORAK: Petog novembra, uredništvo Dnevnika 2 izašlo je iz okvira provladinog glasnogovornika i pokazalo da gledateljima može ponuditi profesionalno informisanje, koje jeste zadatak svih medija, a posebno javnog servisa.

Reporterska javljanja s terena, dobri videosnimci te novinarski izvještaji sa svim neophodnim informacijama od interesa za građane donijeli su potpunu sliku stanja na područjima Sarajeva, Istočnog Sarajeva i Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji su se našli na udaru poplava izazvanih izlijevanjem rijeka iz korita i bujičnih poplava.

I na tome se i završilo.

OTETO, PRENIJETO: Vladajuća većina u bh. entitetu Republika Srpska (čitaj: Milorad Dodik), ne odustaje od održavanja sjednice Narodne skupštine i ulaska u proces vraćanja nadležnosti. U izvještaju, novinarka, kao i lideri stranaka većine, konstantno koristi frazu „vraćanje otetih nadležnosti“. Potom emituje Dodikovu izjavu da se vraćaju nadležnosti „koje su odlukama Narodne skupštine RS prenijete na nivo BiH“. Oteto i prenijeto, u tumačenju vlasti i vjernih glasnogovornika sa RTRS-a, jedno je te isto.

Kada Nenad Stevandić, čija ratna prošlost nikada nije rasvijetljena, ističe da će RS istrajati u naumu vraćanja nadležnosti „i da se ne može odreći prava da se brani“, onda se treba zabrinuti. I prisjetiti da je profesor Miodrag Živanović tezu bosanskih Srba da su vodili „otadžbinsko-odbrambeni rat“ opisao „oslobađanjem vjekovnih srpskih ognjišta u Suljagića sokaku“.

UVIJEK ISTO: Sve teče, sve se mijenja, samo svaki izvještaj visokih predstavnika u BiH Vijeću sigurnosti UN-a u političkim krugovima RS-a nailazi na iste komentare. Uvijek po istom obrascu: da su „pristrasni, na štetu RS-a i srpskog naroda, te da su pisani u interesu bošnjačkih političkih krugova“.

Izvještavanje o sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, na kojoj je izostalo obraćanje visokog predstavnika, osim Dodikovog likovanja i zahvalnosti Rusiji i Kini, obilovalo je komentarima. „Trijumf ruske diplomatije“, „počelo odumiranje OHR-a“, „SAD gubi interes“, „šamar za Njemačku“, „zapadne diplomate zanemarile snagu ruskog medvjeda i zlata vrijednog gasa“, nabrajao je Gvozden Šarac.

PONOVO UVREDE: No, kada je u pitanju Dodik, cijelu je situaciju iskoristio za još jednu salvu uvreda koje je uputio Christianu Schmidtu. Ono što je svakako najzanimljivije jeste još jedna gruba obmana ovdašnje javnosti. Jer, ustvrdiše novinari, za razliku od Schmidta koji se neće obratiti Vijeću sigurnosti, „članice će se upoznati sa sadržajem izvještaja koji im je o stanju u BiH uputila Vlada RS“. Svaki komentar je suvišan, osim napomene da, iako je u više navrata visoki predstavnik u dnevnicima optuživan da su mu izvještaj „pisali muslimanski političari“, sadržaj tog izvještaja nikada nije predstavljen.

Zazivanje svesrpskog jedinstva i isticanje da sve „što je ključno za RS nema stranački predznak“, kako to danima ponavljaju Dodik i lideri vladajućih stranaka, poruke su koje su se mogle čuti iz dnevnika u dnevnik. Opozicija ne želi podržati Dodikove inicijative o vraćanju nadležnosti, što je dovoljno da se ponovo otvara tema nacionalnih zaštitnika i izdajnika.

Čak i kada, istina nevoljko, Vlada RS prizna da rast cijena sve više osiromašuje građane pa posegne za simboličnim mjerama snižavanja marži na osnovne prehrambene artikle i lijekove, novinari koji su se bavili ovom temom potencirali su da je kriv ipak neko drugi. Veletrgovci lijekovima, rast berzanskih roba, pandemija…

Ocjena: 1, jer iskorak u profesionalno informisanje koje smo zabilježili u izvještajima koji su se bavili poplavama nije uspio da amortizuje i dalje krajnje nekorektno i pristrasno izvještavanje o političkim temama u BiH.

BNTV: Loše izvještavanje o poplavama

1. – 7. novembar 2021.

KRATKO I POVRŠNO: Izvještajem o poplavama koje su pogodile Sarajevo i Istočno Sarajevo otvoren je Dnevnik 2 petog novembra. Kratko, površno, fokus na stanje u Istočnoj Ilidži, situaciji u Sarajevu posvećene su tek dvije rečenice. S obzirom na ozbiljnost situacije i činjenicu da BNTV ima dopisništvo u Istočnom Sarajevu, ostaje nejasno zašto je sve to relativizirano.

Dan kasnije, širi izvještaj o štetama koje su nastale na području opština grada Istočno Sarajevo. O Sarajevu, ponovo, tek dvije suhe rečenice.

Tek u Dnevniku sedmog novembra, uredništvo se sjetilo da rijeke, bujice i poplave ne poznaju entitetske linije razgraničenja, pa su konačno dali i nešto širu informaciju o stanju na poplavljenim područjima Sarajeva.

RASTEGLJIV POJAM: Dok građani Doboja sa strepnjom prate vodostaj Bosne uz mučna sjećanja na katastrofalnu poplavu iz 2014. godine, u Dnevniku šestog novembra emitovali su stari izvještaj o tome koliko je učinjeno na izgradnji sistema odbrane od poplava. Sve to uz najavu da je ekipa BNTV-a „uoči ovih kišnih dana provjerila kakvo je stanje na terenu“. Termin „uoči“ evidentno je rastegljiv pojam za uredništvo Dnevnika.

Isti Dnevnik potvrdio je da su, upravo zahvaljujući medijima, jalova politička prepucavanja vlasti i opozicije u bh. entitetu Republika Srpska ovladala našim životima. Ko su patrioti, a ko izdajice, ko surađuje s administracijom SAD-a u kontekstu najave dolaska Gabriela Escobara u BiH… U predugom izvještaju nije ponuđen nikakav novi uvid u aktuelna politička dešavanja.

KAMPANJA U TOKU: Izborna kampanja u RS-u u punom je jeku iako je do opštih izbora u BiH ostalo još godinu dana. Pod uslovom da se država do tada ne raspadne ili ne izbije rat. Političke stranke, kako one iz vlasti tako i opozicije, građanima ne nude ništa drugo do dnevnog nadmudrivanja o tome ko je veći i vjerodostojniji zaštitnik srpskih nacionalnih interesa. BNTV u stopu prati opoziciju, koja pritom niti je u ideološkom smislu različita od vladajućih stranaka, niti izlazi s bilo kakvim konstruktivnim prijedlozima kako mijenjati i političke i ekonomske odnose s ciljem dobrobiti građana.

KO ĆE SE DOČEPATI STO MILIONA: Uredništvo Dnevnika 2 u kontinuitetu prati pitanje hoće li ili neće Vijeće ministara BiH Upravi za indirektno oporezivanje BiH osigurati dodatnih 60 miliona KM za kupovinu poslovne zgrade čiji je vlasnik kontroverzni biznismen i kum Milorada Dodika – Mile Radišić.

IZ UIO-a BiH ne odustaju od zahtjeva za kupovinu objekta procijenjenog na 100 miliona KM. Ovo navodimo jer je za očekivati da se cijelom slučaju, u svjetlu najava Milorada Dodika da RS namjerava osnovati svoju upravu za ubiranje indirektnih poreza, pristupi upravo iz tog ugla. Odnosno otvori pitanje ko koga, u najmanju ruku, zamajava. Dodik ili direktor UIO-a BiH Miro Džakula.

Ocjena: 3

Komparativna analiza

U kojem svojstvu je mađarski premijer Viktor Orban boravio u Banjaluci, vješto je izbjegnuto da se navede u izvještajima i RTRS-a i BNTV-a. Ono što se ranije najavljivalo jeste „neformalni, prijateljski susret“. Daleko od očiju javnosti, u restoranu u okolini Laktaša. Tako su obje medijske kuće gledateljima ponudile tek izjave i saopštenja premijera RS-a Radovana Viškovića i Milorada Dodika, za koga nije jasno u kojem se svojstvu sastao s Orbanom.

Time je BNTV-u ostavljen prostor da, pozivajući se na „neimenovane izvore“, objavi da je Dodik od Orbana tražio pomoć za novo zaduženje RS-a na Bečkoj berzi od milijardu maraka.

Plus sedmice

RTRS

Izvještavanje o poplavama koje su zahvatile pojedine dijelove BiH.

BNTV

Tema o odluci Vlade RS da rast cijena amortizuje smanjivanjem marži za dva posto na osnovne životne namirnice i lijekove. Privrednici i predstavnici udruženja potrošača upozoravaju da građani od toga neće imati velike koristi, da bi to u BiH, kao tržištu zavisnom od uvoza, moglo prouzrokovati nestašice. I dobra anketa koja ukazuje da se sve veći broj građana približava rubu siromaštva.

Minus sedmice

RTRS

Direktor Agencije za lijekove BiH Aleksandar Zolak ne odustaje od traženja odgovornosti svih koji su znali da se u zdravstvenim ustanovama koristio industrijski, a ne medicinski kisik. Dovoljno da ustalasa vlast RS-a koja nastavlja braniti neodbranjivo. Evidentno, životi i zdravlje građana su za vlast RS-a i RTRS tek usputno pitanje.

BNTV

Jalova politička prepucavanja vlasti i opozicije u Republici Srpskoj toliko su preuzela prostor u dnevnicima da ni ozbiljne situacije poput poplave koja je pogodila Sarajevo i Istočno Sarajevo i uznemirila građane koji se sjećaju katastrofe iz 2014. godine nisu na adekvatan način prezentirane gledateljima.