BHT1: Ko i kako (re)aktuelizuje afere?

12. – 18. januar 2021.

FAZA INTERPETIRANJA AFERE: Kada je izbila afera „Ikona“, Milorad Dodik je bio neobično ćutljiv. Na FTV-u su tada u Dnevniku 2 ispratili to komentarom da je zaćutao čovjek koji i vremensku prognozu komentariše. Lider SNSD-a, do kojeg mediji nisu mogli doći dok je vijest bila vruća, sada se vratio dragoj mu ulozi sveprisutnog komentatora. Dodik je ponovo samouvjeren, pa nagađanja oko ikone koristi za političke obračune i napade. Mete su uglavnom „političko Sarajevo“ i neki drugi dužnosnici. Na primjer, Bisera Turković. Šta se u međuvremenu promijenilo pa je nekoć nestali akter afere postao tako pričljiv? BHT1 se ne bavi time, niti drugim pozadinskim pretpostavkama političke afere koja je sada u fazi kada je reaktuelizuju njeni glavni akteri. No, da li treba dopustiti da udarna vijest, kojom se otvara Dnevnik 2 (Blažica Krišto), bude Dodikova interpretacija afere? I to interpretacija koja dolazi poslije znakovitog ćutanja. Način na koji se daje prilog u kojem se pušta izjava člana Predsjedništva, pa se ona dalje prepričava, nije ništa drugo do potpis režimskog medija. Prilozi koji se grade na izjavama političara, praćeni zatim javljanjem reportera koji još kažu „on je rekao“, „on je poručio“, nisu novinarstvo koje treba demonstrirati javna televizija.

NOVI SOJ: Da li je novi soj virusa već u našoj zemlji? Kako i kada ćemo saznati to? BHT1 je posvećeno i znalački pristupio temi kojom se trebaju baviti ozbiljni mediji (urednica, Adisa Dedić-Kološ). Od stručnjaka smo saznali da je vrlo moguće da je novi soj već tu, ali zdravstvene vlasti se očito ne zanimaju previše za to. Dok ostatak Evrope strahuje nad novim valovima epidemije, kod nas nadležni ne beru brigu. Uloga medija je da prate stvar i upozoravaju na trendove i činjenice koje bi vlasti rado prećutali.

KADA TEMA VIŠE NIJE VIRALNA: Urednica Dedić-Kološ podsjetila nas je u subotu na aferu „Pazarić“, kada je u tamošnjem zavodu otkriven nehuman odnos prema djeci sa mentalnim invaliditetom. Tema koja je prije više od godinu dana potresla našu zemlju otvorila je brojna pitanja (nedostatak stručnog kadra, uprava skrojena po partijskim interesima, itd.) suočavajući nas s gorkom istinom o tome kako se naše društvo odnosi prema najranjivijima. Slučaj „Pazarić“ više nije viralan u medijima, ali i dalje zaslužuje našu pažnju. BHT1 je u prilogu otkrio kako stvari stoje danas, a uvrštene su perspektive više strana. Od roditelja i staratelja, preko Tužilaštva, do političara koji su podijelili prva saznanja. Hvale vrijedan potez državne televizije zahvaljujući kojem smo saznali da još nije podignuta niti jedna optužnica i da smo daleko od sudskog epiloga. Možda je samo nedostajalo više podsjećanja na glavne optužbe iz dana izbijanja afere. Pamćenje javnosti je kratko jer živimo u eri hiperinformisanja.

SVE JE U NAJBOLJEM REDU, SAMO SE PROGRAM NE EMITUJE: Nije zgodno kada medij postane vijest, a BHRT-u se to često dešava. Kada se to već desi, stvar treba propratiti profesionalno i zanatski pošteno. Sada su se pojavile sumnje da je redakcija dokumentarno-dramskog programa BH Radija 1 suspendovana jer je direktorica Pejka Medić nezadovoljna emitovanjem dokumentarnog sadržaja o Srebrenici. Reagovali su mnogobrojni kulturni radnici, a vijest je prenijelo više medija. BHT1 u Dnevniku 2 (Anel Nurković) donosi tek saopštenje menadžmenta BHRT-a u kojem se tvrdi da niko nije suspendovan i u kojem se od uprave radija zahtijeva pokretanje dokumentarno-dramskog programa. Saopštenje se prenosi, kako vele, jer su se pojavile informacije o suspenziji. Tačka. Na kraju saopštenja se još naglašava da uprava osuđuje svaki napad na uposlenike. Razlozi moguće suspenzije ili neemitovanja programa se ne spominju, a u maniru cenzure saopštenje se prenosi kao jedina mjerodavna informacija. Sve drugo se strpalo pod tepih. Samo, tepih ćutnje na javnom medijskom servisu je sve deblji i prijeti da uruši profesionalne uzuse i u informativnom programu. Zašto je bio problem otvoriti raspravu sa više aktera kako bi se saznalo šta se zbiva na BH Radiju 1? Zar demokratski opredijeljenom mediju priliči da samo prenosi jednostrana i poluinformativna saopštenja, umjesto da ohrabruje kulturu dijaloga? Načinom kako je priča predstavljena na BHT1 saznali smo samo da je BHRT u mnogo većem glibu nego što iko misli.

OCJENA: 2

FTV: Bitne teme u prvom planu

12. – 18. januar 2021.

CRNA HRONIKA: FTV ne bježi od crne hronike, ne smatra je temom isključivo žutih ili manje ozbiljnih medija. Urednica Maida Muhović vijest o ubistvu dvojice Zeničana, koji su najvjerovatnije ubijeni zbog sukoba oko trgovine devizama, otvara temu o švercerima koji postoje u gotovo svim većim centrima. Da li je posrijedi organizovani kriminal u kojem sudjeluju i policajci? Šta kažu građani, a šta bivši policajci? Urednica je uspješno proširila vijest iz crne hronike, suočavajući nas sa zdravorazumskim pitanjem – kako je moguće da je ulična trgovina devizama dopuštena i da se niko njome ne bavi?

STRANA PRIČE KOJA SE RIJETKO ČUJE: Početkom sedmice, urednik Sanjin Bećiragić donosi priču migranta koji je politički aktivista iz Bangladeša, a koji se sada nalazi u improvizovanom kampu u Krajini. Bitno je da mediji donose priče sa ljudskim licem, i da migrantima prilaze ne iz namjere da naprave političku senzaciju, već da ispričaju njihovu stranu. Među ljudima koji su se zatekli bez krova nad glavom u našoj zemlji mnogo je onih koji su politički prognanici iz svojih domicilnih zemalja.

MEDIJI KAO SAVEZNICI U KAMPANJI PROTIV SEKSUALNOG NASILJA: Sve pohvale uredniku Bećiragiću što je Dnevnik 2 otvorio temom koja se bavi seksualnim nasiljem nad ženama nakon što je beogradska glumica s javnošću podijelila da je bila žrtva silovanja svog učitelja glume. Uslijedila je snažna reakcija i podrška javnosti, a širi se krug glumica i drugih žena koje progovaraju o svojim nemilim iskustvima. Balkan je dobio svoju inačicu #MeToo pokreta, a mediji svojim sadržajem mogu doprinijeti da prodube temu. Ali i da u danima kada obrađuju osjetljive slučajeve nikada ne dopuste da žrtva bude izložena sekundarnoj viktimizaciji nepriličnim komentarima ili intonacijom.

OCJENA: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA: BHT1 sve više nalikuje na režimski medij u kojem se ne čuju glasovi koji remete nekakav zamišljeni mir ili stabilnost spram tema koje uzbunjuju javnost. Prilozi o aferama se sve češće kroje po ukusu političara, a priče oko kojih se spori javnost (koje se uz to tiču javnog medijskog servisa) obrađuju se prenošenjem jednostranih saopštenja. Reakcije kulturnih radnika na prestanak emitovanja dramsko-dokumentarnog programa na BH Radiju 1 nisu prenijete, a slučaj se zataškao saopštenjem kojim se fingira da je sve u najboljem redu. Dobre stvari (reaktuelizacija afere „Pazarić“) pale su u sjenu spornih uredničkih poteza kojima se stvara ambijent cenzure. Šta se dešava na BHT1, ili kakve se to pozadinske borbe vode da javna televizija sve češće izgleda kao najprostiji režimski medij?

S druge strane, FTV je kroz nekoliko dobrih uredničkih poteza zabilježio više nego solidnu sedmicu. Prikazali su ljudsko lice migranata koji su često meta najprizemnijeg senzacionalizma, a Dnevnik 2 su otvorili i svjedočanstvima o seksualnom nasilju nad ženama.

PLUS SEDMICE

BHT1

Prilog o slučaju „Pazarić“, jer se bavi aferom koja mora ostati u fokusu javnosti.

FTV

Seksualno nasilje nad glumicama i drugim ženama potresa region. Ispravan urednički potez je staviti ovu jako bitnu temu u prvi plan.

MINUS SEDMICE

BHT1

Politički prilozi su i dalje najslabija tačka državne televizije. Praksa u kojoj se političarima dopušta da diktiraju tempo i ton odjeka afera odlika je režimskih medija.

FTV

Nije ga bilo, ali je manjkalo i boljih i informativnijih političkih priloga.