Zabrana Trumpovih naloga na društvenim mrežama dolazi prekasno

Platforme su već dugo dopuštale Trumpove opasne postove, a istraživači kažu da je napad na Kapitol bio očekivan

Zabrana Trumpovih naloga na društvenim mrežama dolazi prekasno

U 24 sata otkako je američki Kapitol u Washingtonu zauzela rulja koja je podržavala predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa u osporavanju predsjedničkih izbora 2020. godine, američke su društvene mreže zabranile predsjedniku širenje neistina i poticanje na proteste.

Facebook, Snapchat i Twitch suspendirali su Donalda Trumpa na neodređeno vrijeme. Twitter mu je zabranio račun. Više je platformi uklonilo njegove poruke.

Te akcije, koje dolaze nekoliko dana prije kraja Trumpovog predsjedništva, premale su i prekasne, kažu stručnjaci za dezinformacije i građanska prava koji već dugo upozoravaju na porast dezinformacija i nasilnu retoriku desnice na stranicama društvenih mreža i Trumpovu ulogu u tome.

– To je bilo upravo ono što smo očekivali i u skladu je s načinom na koji spajanje različitih frakcija odgovornih za ono što se dogodilo jučer djeluje na mreži, ali i pokazuje da prethodni pokušaji platformi da se nose s njima nisu uspjeli – kazao je istraživač u Centru za tehnološke i društvene promjene Centra Harvard Shorenstein koji proučava uspon pokreta poput QAnona Brian Friedberg.

Tokom proteklog desetljeća, tehnološke platforme nisu željele moderirati Trumpove postove, čak iako je u više navrata kršio propise o govoru mržnje.

Prije nego što je osvojio predsjedničko mjesto, Trump je koristio Twitter kako bi ojačao svoju rasističku kampanju tvrdeći, lažno, da Barack Obama nije rođen u SAD-u.

Kao predsjednik, na Twitteru je dijelio rasističke video zapise koji ciljaju muslimane i objavljivao postove na Facebooku koji pozivaju na zabranu ulaska muslimanima u SAD, što je očito kršenje politike platforme protiv govora mržnje.

Svojim je desecima miliona sljedbenika proslijedio video zapis jednog od pristaša koji je uzvikivao “bijela moć!” 2020. godine. Poticao je na nasilje i tokom protesta ‘Black Lives Matter’ u poruci podijeljenoj na više platformi koja uključuje frazu “kad počne pljačka, počne i pucnjava”.

Trumpove laži i retorika pronašli su željnu publiku na mreži – onu koja neće nestati kad njegova administracija završi te stručnjaci upozoravaju da će se platforme i dalje koristiti za organiziranje i podržavanje nasilja, piše The Guardian.

Stručnjaci također upozoravaju na neuspjeh Facebooka i YouTubea da suzbiju širenje opasnih pokreta teorije zavjere poput QAnona, neutemeljenog uvjerenja da tajna mreža kontrolira vladu i trguje djecom te da Trump to herojski zaustavlja.

Nekolicina demonstranata iz gomile koja je upala na Kapitol kako bi zabranili certificiranje Trumpovog izbornog poraza imali su oznake povezane s QAnonom, uključujući šešire i majice, a o toj akciji se razgovaralo sedmicama unaprijed na mnogim grupama i forumima povezanim s QAnonom.

Teorije i zajednice QAnona procvjetale su ove godine na Facebooku. Do trenutka kada je kompanija u oktobru zabranila grupe, stranice i naloge s temom QAnon, stotine povezanih stranica i grupa prikupilo je više od tri miliona sljedbenika i članova.

YouTube je uklonio “desetke hiljada QAnon-videa i ukinuo stotine kanala” otprilike u vrijeme Facebookovih mjera. Također je ažurirao svoju politiku usmjerenu na više videozapisa s teorijom zavjere koji promoviraju nasilje te zaustavio direktnu zabranu sadržaja QAnona.

Glasnogovornik YouTubea kaže da je kompanija poduzela niz drugih radnji kako bi se pozabavila QAnonovim sadržajem, uključujući dodavanje informacija koje su na videozapisima dijelile činjenice o QAnonu još od 2018. godine.

Trumpova poluga društvenih medija za širenje propagande prošla je uglavnom nekontrolirano zbog zakonskog vakuuma koji reguliraju govor na društvenim mrežama, smatra docentica komunikologije na Univerzitetu Syracuse i stručnjakinja za društvene medije Jennifer M Grygiel.

Grygiel je za primjer navela Smith-Mundtov zakon iz 1948. godine, koji regulira distribuciju vladine propagande, kao primjer jednog zakona koji ograničava vladinu komunikaciju, ali takva uredba ne postoji za predsjednikov račun na Twitteru, podsjeća Grygiel.

Umjesto toga, oslanjali su se na pretpostavku da predsjednik neće koristiti svoj račun na društvenim mrežama za poticanje pobune, ali ono što se dogodilo ove sedmice rezultat je četverogodišnje sistemske propagande predsjednika.

U nedostatku bilo kakve suvisle regulative, tehnološke kompanije nisu imale puno poticaja da reguliraju svoje masovne vrlo profitabilne platforme i suzbiju širenje laži koje potiču na nasilne proteste.

Zato stručnjaci kažu da se stvari moraju promijeniti. Godine 2020. republikanci i demokrati pojačali su pozive za regulaciju velikih tehnoloških kompanija društvenih medija.

Događaji ove sedmice ističu da obračun s velikim tehnološkim kompanija mora uključivati mjere usmjerene na suočavanje s rizicima koje predstavljaju vođe koji šire neistine i promoviraju nasilje na njihovim platformama.

– Nasilje kojem smo svjedočili u glavnom gradu direktan je uzrok dezinformacija, teorija zavjere i govora mržnje koji se smiju širiti na platformama društvenih medija poput Facebooka, YouTubea, i Twittera – kazao je Jim Steyer, koji vodi neprofitnu organizaciju Common Sense Media.

Platforme društvenih medija moraju odgovarati za svoje učešće u uništavanju demokratije, dodao je, tvrdeći da, u nedostatku značajne regulacije društvenih medija, Kongres mora donijeti bolje zakonodavstvo za rješavanje govora mržnje na tim platformama.

Izvor: The Guardian

About The Author