Poštovane kolege,
Poštujemo Vaš lični stav o nekim temama, pogledima na uređivanje Dnevnika ove sedmice, ali mislimo da postoji nekoliko stvari koje su Vam promakle i na koje niste obratili dovoljno pažnje, u suprotnom bismo smatrali da ste jako tendenciozni i neutemeljeno kritični. Evo i zašto…

OSAM MINUTA BAKIRA: Sedmica je na TV 1 počela direktnim uključenjem Bakira Izetbegovića s press konferencije SDA. Obraćanje je trajalo osam minuta, što je rijetko viđen politički PR s obzirom da tu nije ništa odlučivano što bi se moglo ticati života gledalaca. Izetbegović je, naprimjer, rekao da su u SDA čuli kako postoje pokušaji falsificiranja popisa u RS-u, što je osudio, ali nikakve dokaze nije iznio osim “čuvenja”.

ODGOVOR : TV1 je u posljednjih petnaestak dana direktnim uključenjima, što kroz Dnevnike, što kroz Vijesti u 17, ukupno prenosila četiri press konferencije nakon susreta lidera stranaka koje pokušavaju formirati izvršnu vlast u Federaciji BiH. Press konferencija zamjenika predsjednika SDA Bakira Izetbegovića bila je logičan slijed, tim više što se kao i prethodna direktna uključenja poklopila s terminom informativne emisije i tim prije što smo na toj press konferenciji uživo saznali da je SDA protiv manjinske Vlade u Federaciji BiH, a što je bio prijedlog lidera DF-a Željka Komšića dan ranije kojeg je podržao i lider HDZ-a BiH Dragan Čović. Tako smo u Dnevniku TV1 iskoristili i tehničke, kao i prednosti termina emitovanja, koje smo imali u odnosu na ostale kako bi javnost bila blagovremeno obaviještena o formiranju izvršne vlasti u Federaciji BiH. Bez obzira na Vaš lični i subjektivan stav, to je za nas urednike bila medijska poslastica, da prvi i jedini uživo donesemo nekoliko važnih informacija koje je javnost očekivala. Ili pak smatrate da za gledaoce nije bitno to što Federacija BiH još uvijek nema vlast, a da je federalni budžet na privremenom finansiranju i da ta odluka ističe 31. marta, poslije čega će bit obustavljene sve budžetske isplate. No Vi ste od cijele press konferencije izdvojili dio oko popisa, mada bi se i to dalo analizirati, ako se zna da SDA upravo sa te press konferencije poručuje da neće priznati rezultate falsifikovanog popisa i ako se zna da iza te stranke stoji nemali broj glasača na posljednjim Općim izborima. Na koncu press konferenciju smo prenosili do kraja upravo iz razloga da bismo čuli glas javnosti, to jeste pitanja novinara, pa se zaista čudim kako ste zaključili da se radi o rijetko viđenom PR-u. Dakle, prespavali ste ostale važne poruke sa press konferencije i izdvojili samo popis stanovništva. Da je press trajao i 18 minuta, a ne 8, mi bismo ga prenosili, jer su tamo bili svi bh. novinari i jedna kamera uživo i to kamera TV1.

PR BALADA: Kao svojevrstan politički PR može se tumačiti i najava press konferencije Demokratske fronte. Naime, najave nečega što nije otvoreno za javnost ne treba da budu u informativnom programu. Čemu služi ta informacija? Press konferencija je bila otkazana pa su onda na TV1, samim tim što su je najavili, bili prisiljeni da jednako bespotrebno kažu kako je otkazana.

ODGOVOR: Slično prethodnom odgovoru, najava konsultacija mandatara za sastav Vijeća ministara Denis Zvizdić s kandidatima Demokratske fronte za ministra i zamjenika ministra u Vijeću ministara važna je vijest u procesu formiranja državne vlasti. Podsjetit ću u Vas da BiH čekaju važne obaveze preme EU preuzete Izjavom o evropskom putu, što nije moguće realizirati bez uspostave nove vlasti. S obzirom na to da će pogodnosti iz novog pristupa EU osjetiti i građani BiH, formiranje državne vlasti je od izuzetne važnosti pa je tako od izuzetne važnosti i obavijestiti javnost o blokadama nastalim u tom procesu. Otkazivanje sastanka jedna je od njih.

MUKE S TRIBINOM: Politika kao umijeće pregovaranja je, može se slobodno reći, bila dominantna ove sedmice. Čak su i događaji nevezani za formiranje vlasti bili korišteni da bi se govorilo o tome. Tako je, naprimjer, drugog marta najavljen prilog o tribini u Mostaru na kojoj je govoreno o ujedinjenju ljevice u BiH. Gost tribine Željko Komšić govorio je o pregovorima o formiranju vlasti, a Nermin Nikšić o izbornim rezultatima, ni riječ nije progovorena o ujedinjenju ljevice! I dan poslije neke od izjava uzete na spomenutoj tribini korištene su u vezi s formiranjem vlasti. Ipak, tog trećeg marta, emitiran je prilog o održanoj tribini. Međutim, nije problematizirana činjenica da jedan značajan dio ljudi iz javnog života, prije svega NVO-a i akademske zajednice, te neki politički analitičari smatraju da BiH nema uopšte lijevu političku partiju.

ODGOVOR : Tribina ”Treba li Bosni i Hercegovini ujedinjena ljevica?” koju pominjete u Vašoj analizi održana je u Mostaru s početkom u 18 sati i nije bila okončana do početka Dnevnika TV1. Izjave Nermina Nikšića i Željka Komšića koje smo emitirali, a o kojima govorite, uzete su prije početka pomenute tribine. U najavi te vijesti jasno smo naglasili da je tribina u toku, a izjave o formiranju vlasti sjajno su se ukopile na u prvom odgovoru pomenutu press konferenciju SDA. Vjerovatno niste bili upućeni u satnicu održavanja tribine pa Vam je, nadam se, iz tog razloga promaklo pohvaliti našu brzu reakciju i trud da gledaocima donesemo aktuelnu informaciju iz Mostara. Prilog o tribini je emitovan dan poslije kada su se za to stekli i svi uslovi u kojem smo emitovali i nezavisno mišljenje profesora Nerzuka Ćurka o ljevici u BiH. Neke teme ne uspijevamo problematizirati u Dnevniku pa je tako činjenica da neki analitičari smatraju da BiH nema uopće lijevu političku partiju problematizirana u prošlosedmičnoj emisiji Tema TV1, koja je također dio informativnog programa TV1.

VAŽNE TEME: Ipak, bilo je i važnih tema u vezi s politikom i političarima. U Kantonu Sarajevo ukinuta je privilegija bijelog hljeba te savjetničke pozicije u javnim preduzećima. Međutim, nije rečeno gdje će ta sredstva biti usmjerena te da li je uopšte o tom razgovarano, iako je na taj problem jedan od sugovornika upozorio.

ODGOVOR : S obzirom da se radi o budžetskim sredstvima Kantona Sarajevo logičan je zaključak da su se savjetnici finasirali iz budžeta, te da će ostvarene uštede biti dio budžeta koji će donijeti nova Vlada KS. Gdje će biti usmjerena, znat će se tek nakon usvajanja budžeta i preraspodjele novca. Ta sredstva nisu Alajbegova slama da bi se tek tako prebacivala ”s gomile na gomilu”.

SVI ASPEKTI JEDNOG ISKAZA: Važna vijest je i iskaz Kemala Čauševića koji je u kriminalne radnje za koje je osumnjičen uključio mnoge bitne ljude iz političkog života BiH. Iskaz je povjerljiv i rečeno je da je “procurio”. Na opasnost curenja dokumenata skrenuo je pažnju sagovornik Eldin Karić, koji se kroz nevladin sektor bavi korupcijom. Naime, takve stvari dovode do ometanja istrage te optužbe na račun osumnjičenih prebacuju na političku ravan. To je, također, zanimljiva novinarska tema, ali se njom nisu bavili. Jedino što je spomenuto u Čauševićevom iskazu, a da su se time na neki način nastavili baviti, jest tužiteljica Dragica Glušac. Ona je iskorištena kao poveznica sa slučajem “Gibraltar”, koji se tiče sumnji za kriminal marketinških agencija u BiH. Iako je slučaj “Gibraltar” obuhvatao više osoba, na TV1 bavili su se samo Nevenom Kulenovićem. Tema je zanimljiva, ali nije dobro urađena. Prilog Kenana Ćosića trajao je gotovo osam minuta. Sadržavao je samo tri izjave date pred kraj priloga, dvije čak jedna za drugom, umjesto da se iskoriste da razbiju monotoniju novinarskog čitanja. Na momente je djelovalo kao da se ni sam autor priloga ne može snaći. Tako se dva puta u prilogu spominje kako je Kulenović izvjesnu firmu registrovao na izvjesnu Amru Kahrović.

ODGOVOR : U ovoj sedmici mogao bi se pohvaliti istraživački rad u Dnevniku TV1. I sami ste primijetili da smo otvorili dvije krupne korupcijske afere poput iskaza Kemala Čauševića i tužioca Glušac kao poveznicu propasti slučaja „Gibraltar“. Kada govorite o iskazu Kemala Čauševića primijećujete da se nismo bavili temom ”opasnosti curenja dokumenata”, pa je u najmanju ruku čudno što niste primijetili da smo prva informativna emisija u BiH koja je otvorila ovu priču. Čudi tim više što upravo na stranici analiziraj.ba Vaše kolege u nedjeljnom komentaru kritikuju većinu bh. medija da su ”šutjeli o iznijetim inkriminacijama u svojim centralnim informativnim emisijama”? U slučaju Nevena Kulenovića i ostalih podsjetili smo na još jednu aferu koja je “zamrla“ u medijima, a nekoliko dana kasnije govorili i o imenima poput Stipe Prlića, Zorana Bakule i Ivice Mudrinića, jer smo sve druge aktere tretirari u prethodnim informativnim emisijama kao i drugi mediji.

TRAŽI SE MALI ČOVJEK: Nedovoljna je zastupljenost i neadekvatan tretman običnog, malog čovjeka koji trpi probleme zbog loše politike. Kao ilustraciju navest ću dva primjera. Prvi je od trećeg marta kada imamo pokušaj deložacije radnice hotela Tuzla. Ona je dužna banci jer je, kao i ostali radnici hotela, digla kredit da bi sačuvala radno mjesto. Novac je trebao otplaćivati novi vlasnik, ali nije. Ta vijest je pozicionirana kao predzadnja. Drugi je primjer od osmog marta. Na Dan žena dnevnik počinje viješću o fizičkom napadu na političara Jerku Ivankovića Lijanovića. Voditelj Ognjen Blagojević nam je pročitao sve u vezi sa slučajem, pa je to ponovio portparol MUP-a Zapadnohercegovačkog kantona. Potom je uslijedilo još nekoliko vijesti nevezanih za probleme žena, a onda blok priloga posvećen njima s gošćom Samrom Hadžiabdić-Filipović, direktoricom Agencije za ravnopravnost spolova. Ne može se reći da je osmi mart neadekvatno tretiran, ali je ipak nedovoljno dobro pozicioniran.

ODGOVOR : U ovom dijelu analize bavite se nečim što je isključivi odabir urednika, pozicioniranjem vijesti. O tome na osnovu gledanosti informativne emisije i procjene šta bi javnosti moglo biti zanimljivije u tom trenutku, odlučuje urednik Dnevnika. Vaše je subjektivno mišljenje da je Dnevnik trebalo otvoriti pričom iz Tuzle, ili da je 8. mart loše pozicioniran. To je ono što čini razliku od urednika do urednika. Kada se na ovoj televiziji raspiše konkurs za urednika Informativnog programa imat ćete jednako pravo kao i ostali da aplicirate.

PONOVO SENZACIONALIZAM: Ove sedmice, ne samo na TV1, bio je prisutan i eklatantan primjer senzacionalizma u prezentaciji ubistva Adnana Salčina. Potencirano je to da je on sin ratnog komandanta Armije BiH Ramiza Salčina, iako nema dokaza da ubistvo ima ikakve veze s tim čiji je on sin.

ODGOVOR: Zamislite da smo kao medij prešutjeli činjenicu da je Adnan Salčin sin ratnog komandanta Armije BiH Ramiza Salčina ili još gore da nismo znali taj detalj.

VAŠ PLUS SEDMICE
Plus sedmice u Vašoj analizi je to što ste primijetili da se dvaput u jednom prilogu spominje kako je Nevnen Kulenović izvjesnu firmu registrovao na izvjesnu Amru Kahrović, s tim da i tu imate grešku. Objavili smo da se “izvjesna“ zove Selma, a ne Amra, pa ćete se složiti da se svima može desiti greška koju se potkrala i nama a koju ste primjetili o izgovaranju imena Jose Mujica. Mujke, Muhke, Suljica ili Mujica jeste plod cijelog procesa od dobijanja do provjere informacije i novinarske trke s vremenom. Ko je radio u medijima, pogotovo na televiziji znati će o čemu se govori.

VAŠ MINUS SEDMICE
Minusa je više i navedeni su u prethodnim odgovorima. Zanemarivanjem činjenica poput one da smo otvorili pitanje korupcije u pravosuđu i brojnih drugih možete kompromitirati jednu dobro zamišljenu ideju, kakva jeste analiziraj.ba.

IZDVOJENO: U svojoj analizi zamjerate da TV1 gotovo u svakom prilogu ima jedan ili više telefonskih razgovora. Razlog za takvu činjenicu je jednostavan. Mi našim gledaocima dajemo brze i aktuelne informacije. Naprimjer, u nedjeljnom prilogu o doniranju 500 tona municije za borbu protiv ISIL-a telefonom nam se javio ministar odbrane BiH što je bila jedina mogućnost da istog dana kada je informacija objavljena sa istom upoznamo naše gledaoce. Osim ako ne smatrate da smo trebali sačekati dva dana na povratak pomenutog ministra iz Turske, snimiti ga kamerom i onda emitovati informaciju. Zato nam je izuzetno važno da je iza nas sedmica koju će pamtiti naši gledaoci.

Moram na kraju izraziti poštovanje ideji analiziranja televizijskih Dnevnika. To čini naš posao odgovornijim i zanimljivijim, ukoliko se samo ne pretvori u lični stav i kritizerstvo. Mislim da vam nedostaje još relevantnih dnevnika i relevantnih analitičara. Nadam se da ćete ovu analizu Vaše analize objaviti bez cenzure i na istom mjestu na portalu analiziraj.ba na kojem ste objavili analizu Dnevnika TV1.

Sedin Ćenan, odgovorni urednik Informativnog programa TV1