MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

NAKON KRIZE NA MALJEVCU: Poplava fake propagande u Hrvatskoj

IZDVAJAMO Ante Tomić je u kolumni za Jutarnji list na simboličan način pokušao ukazati kako medijska propaganda djeluje na rezon prosječnog građanina i, sukladno tome, može utjecati na njegovo ponašanje spram određene društvene skupine. Kroz fiktivan lik građanina Branka i izmišljene primjere, skrenuo je pažnju čitatelja na proces rađanja mržnje i radikalizaciju stavova prema izbjegličkoj i migrantskoj populaciji kroz apsorpciju različitih medijskih spinova i lažnih vijesti. Posebice je interesantno da su Tomićevi izmišljeni događaji koji su pripisani migrantima, ustvari inspirisani stvarnim događajima i zločinima koje su počinili hrvatski građani i državljani u bliskoj prošlosti. Tako je, primjerice, maštom kreirani zločin afganistanskih izbjeglica u Danskoj vješto povezao sa zločinom koje je HVO počinio u selu Ahmići u centralnoj Bosni.

ŠTA IZBEGLICA IMA SA ANTIFAŠIZMOM?

IZDVAJAMO Da li smo zakoračili u procese koji vode u dobro poznate užase ili nas umiruju glasovi da to još nije to, iako zbog „nepodobne“ religijske i druge pripadnosti, napadnuti ljudi po gradskom prevozu i na ulicama evropskih gradova teško mogu suzbiti strah.

IMA LI LJUDI MEĐU IZBJEGLICAMA I MIGRANTIMA?

„Oko nas su ljudi poput nas i medijski izvještaji to trebaju pokazati. Oni ne biraju da neregularno prelaze granice, nego su na to prisiljeni. Te priče trebaju biti humane, tople i pozivati na solidarnost. Pisati, naprimjer, o ljudima koji provaljuju u vikendice da bi tu spavali, a ne informisati javnost da država čini premalo, ili gotovo ništa, da tim istim ljudima obezbijedi smještaj, ove izuzetno ranjive kategorije dovodi u opasnost i predstavlja ih kao kriminalce, a ne osobe kojima je potrebna zaštita“…

IZBJEGLICE NA FOTOGRAFIJAMA: Kako izazvati saosjećanje?

IZDVAJAMO Nema nikakvog razloga da mislimo da će se izvještavanje o izbjeglicama i na koji način promijeniti u narednom periodu. Ono može samo “ispuhati” i prestati biti aktuelno, dok se opet ne desi neka slična kriza. Ali vjerovatno će fotografija i tada biti glavno sredstvo oko koje će se graditi migrantski diskurs. Zbog čega? Izbjegličke teme su do sada potrošene, ili bolje rečeno, ljude još manje zanimaju nego prije. Nemamo vremena da se bavimo njima, ali još možemo pogledati neku fotografiju i ona nam može zaokupiti pažnju na nekoliko trenutaka.

N1 I AL JAZEERA BALKANS: Neko je rekao granica

Plus sedmice N1 Empatija u prilogu Borisa Breze. Al Jazeera Balkans Priče Emira Skenderagića o sindikalnim problemima. Minus sedmice N1 Korištenje termina “invazija migranata” Al Jazeera Balkans Suhoparna javljanja uživo iz Krajine, bez ičeg novog u odnosu na ono što se već moglo saznati.

RTRS I BNTV: Odnosi li se hrišćanska samilost i na izbjeglice?

Plus nedjelje RTRS Nijedan izvještaj. BNTV Izvještaj o izmjenama zakona o dječijoj zaštiti kojom se ukida novčana naknada za djecu koja imaju blaže oblike poteškoća u razvoju. Ukazano je da se na taj način djeca s različitim stepenom poteškoća u razvoju dovode u neravnopravan položaj. Osim podataka o samom sadržaju novih zakonskih rješenja, gledaoci su imali priliku čuti i mišljenja roditelja ove djece koji su ionako uglavnom ostavljeni bez sistemske podrške društva. Minus nedjelje RTRS Niz izvještaja emitovanih tokom protekle nedjelje o izbjegličkoj krizi u BiH. Bez i truna empatije, kao da nisu ljudi, aktuelna vlast koristi izbjeglice u RS-u isključivo kao oruđe političke borbe pred predstojeće izbore. I dok na jednoj strani, uz pomno izvještavanje, u dnevnicima nema dana u kojem predstavnici te iste vlasti ne obilaze pravoslavne hramove i pozivaju se na“ riječ Božiju“, na drugoj najgrubljim riječima govore o migrantima. Ali to licemjerstvo, očekivano, uredništvo Dnevnika ne želi prepoznati. BNTV Iako je potpuno jasno da na istoku BiH graniči sa Srbijom, ta se činjenica, kada se govori o ulasku migranata u našu zemlju, ne spominje. Niti u izjavama političara bh. entiteta RS, pa tako ni u medijama, a isto nepisano pravilo slijedi i uredništvo Dnevnika. Time se i ne otvara pitanje zašto Srbija omogućava da migranti bez ikakve kontrole ulaze u granična područja Srbije i time otvaraju prostor za njihove ilegalne ulaske u BiH. Izdvajamo primjer iz Dnevnika emitovanog 30. jula: „U Bijeljinu je u toku noći ušlo 58 migranata iz susjednih zemalja“?!

HRVATSKA I IZBJEGLICE: Niko ne zna koliko ih je ubijeno

IZDVAJAMO Po medijskim marginama sve je više svjedočanstava o okrutnosti hrvatske policije. Prema riječima jedne Iranke, policajci su seksualno zlostavljali žene i premlaćivali muškarce iz skupine s kojom je iz Velike Kladuše ušla u Hrvatsku. U reportaži Al Jazeere Balkans iz Bihaća i Velike Kladuše, o nasilju hrvatskih čuvara reda svjedočili su lokalni aktivisti, ali i migranti. Afganistanac je tvrdio da su mu ozlijedili nogu, Pakistanac se žalio na povrede ruke, njegov sunarodnjak kaže da su mu policajci oduzeli sve što je imao.

RTRS STANDARDNO LOŠ, BNTV UOBIČAJENO PODBACI KADA NA DNEVNI RED DOĐE RAT

Plus nedjelje RTRS Nijedan izvještaj. BNTV Sva tragikomičnost aktuelne vlasti u RS-u oslikala se u izvještaju o bizarnom događaju zvanom početak radova na uklanjanju naplatnih kućica na autocesti Banjaluka – Laktaši, kojem su prisustvovali ministar saobraćaja RS-a i direktor JP “Autoputevi RS”. Kako su naplatne kućice postavljene na neadekvatnom mjestu, nikada, iako je za njihovu gradnju uloženo više miliona konvertibilnih maraka, nisu bile u funkciji, a prouzročile su i niz saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom. Stoga su na ovaj događaj stigli i predstavnici banjalučke gradske opozicije, kako bi “presjekli crvenu vrpcu”, a građane podsjetili kako se i na sve troši javni novac. Minus nedjelje RTRS Način  predstavljanja izbjeglica koje se nalaze na području BiH. U izvještajima se svjesno želi stvoriti utisak da je riječ o svojevrsnoj pošasti, koja prije svega predstavlja prijetnju po RS i Srbe u BiH. BNTV Fascinacija likom i djelom ratnih civilnih i vojnih vođa bosanskih Srba jedna je od konstanti uređivačke politike Dnevnika. Tome smo svjedočili u izvještaju posvećenom deceniji od hapšenja, kako se navodi, “prvog predsjednika RS-a Radovana Karadžića”. Citirani su dijelovi intervjua njegove kćerke Sonje Karadžić, koja kaže da njen otac “živi u nadi da će doći vrijeme kada će se saznati istina ko je šta radio i ko je za što odgovoran u ratu u BiH”. Potom je slijedila i izjava Karadžićevog advokata, i tek na kraju podatak na koliko je godina i za koje ratne zločine, uključujući i zločin genocida, Karadžić nepravomoćno osuđen pred Haškim tribunalom.

BHN: Etički standardi obavezuju novinare na profesionalno i humano izvještavanje o izbjeglicama i migrantima u BiH

Nekorektna upotreba definicija i pojmova kao i iskrivljeno izvještavanje medija i novinara…

IZBJEGLICE I MIGRANTI IMAJU PRAVO DA SE ČUJE I NJIHOV GLAS

U BiH ne postoji migrantska kriza, već kriza humanitarnog prava i pristupa…