Sloboda medija i pluralizam u mnogim državama članicama EU sve više su ugroženi visokom koncentracijom vlasništva, čak i u zemljama s dugom tradicijom slobodnog tržišta medija, navodi se u novom izvještaju.
Izvještaj organizacije Civil Liberties Union for Europe (Liberties), zasnovan na radu 43 organizacije za ljudska prava iz 21 zemlje, zaključuje da više evropskih vlada aktivno napada slobodu medija ili potkopava njihovu nezavisnost i regulaciju.
Uz slaba pravila o transparentnosti vlasništva, rastući utjecaj vlasti na javne medije i prijetnje novinarima, sloboda i pluralizam medija su “pod napadom širom EU – u nekim slučajevima i u egzistencijalnoj borbi”.
– To nije iznenađenje. Vlade koje pokušavaju oslabiti vladavinu prava i demokratske institucije gotovo uvijek počinju s preuzimanjem kontrole nad medijskim prostorom – rekao je Jonathan Day, glavni urednik izvještaja.
Day je upozorio da je pokušaj EU da zaštiti slobodu medija – Evropski akt o slobodi medija (EMFA) – već suočen s otporom, i prije nego što je u potpunosti stupio na snagu. Način njegove provedbe mogao bi biti ključan za sudbinu slobodnog novinarstva u pojedinim državama.
Izvještaj posebno ističe zabrinjavajuću koncentraciju medijskog vlasništva u Hrvatskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Sloveniji, Španiji i Švedskoj – često u rukama nekolicine ultrabogatih pojedinaca.
Problem dodatno pogoršava nedostatak transparentnosti, jer mnoge zemlje nisu uspostavile javno dostupne baze podataka o vlasništvu medija, kako to propisuje EMFA, koji bi u punoj mjeri trebao stupiti na snagu u augustu.
Zakon obavezuje članice da zaštite novinare i izvore, osiguraju nezavisnost regulatornih tijela i potpunu transparentnost vlasništva, ali mnoge zemlje, navodi se, djeluju „nespremno, ako ne i nevoljno“ da to sprovedu.
Francuska se suočava s velikim izazovima pluralizma, posebno nakon što je milijarder Vincent Bolloré preuzeo izdavačku kuću Hachette i postavio menadžere bliske njegovim konzervativnim stavovima.
U Italiji je u toku kupovina novinske agencije AGI od strane Angelucci grupe, kojom upravlja zastupnik ekstremno desne stranke Liga, Antonio Angelucci, koji već posjeduje više novina.
U Švedskoj, kompanija Bonnier drži 43 posto tržišta pretplatničkih dnevnih novina, dok Schibsted posjeduje još 13 listova. U Nizozemskoj, RTL Nederland i Talpa Network zajedno drže više od 75 posto TV tržišta, a dominiraju i online medijima.
U Njemačkoj raste zabrinutost zbog zatvaranja lokalnih redakcija i smanjenja broja novinara – gotovo polovina izdavača već je smanjila redakcije, a 62 posto očekuje dodatna rezanja.
Najizraženija koncentracija vlasništva i političko uplitanje bilježe se u Mađarskoj, gdje Centralnoevropska fondacija za štampu i medije (Kesma), kojom upravljaju lojalisti premijera Viktora Orbána, posjeduje stotine medijskih kuća. Mediji su podređeni vladi, a finansiraju se kroz državne oglase.
Osim Mađarske, izvještaj ukazuje na politički utjecaj preko netransparentne dodjele državnog oglašavanja u Bugarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Malti, Sloveniji i Španiji.
Javni mediji u Mađarskoj su „potpuno zarobljeni i svedeni na propagandni alat“, a sličan trend primijećen je u Slovačkoj, gdje su ukinute zakonske zaštite uredničke nezavisnosti. Javni mediji ranjivi su i u Hrvatskoj, Grčkoj, Bugarskoj i Italiji.
Novinari su i dalje izloženi govoru mržnje i fizičkim napadima – zabilježeno je nasilje policije nad novinarima tokom 2024. u Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj i Španiji. U nekim zemljama, posebno su na meti bile novinarke.
Tužbe tipa SLAPP (strateške tužbe protiv javnog angažmana) predstavljaju “potencijalnu egzistencijalnu prijetnju” u najmanje 12 zemalja, a premijer Slovačke Robert Fico lično je pokrenuo jednu takvu protiv novinara.
Zvaničnici u više zemalja, uključujući Bugarsku, Njemačku, Grčku, Maltu, Nizozemsku i Španiju, često ometaju rad novinara odbijanjem zahtjeva za pristup informacijama.
Izvor: The Guardian
