Sloboda medija bit će u fokusu češkog predsjedavanja Vijećem Evropske unije

Ako Evropska komisija predloži Zakon o slobodi medija kako je planirano, češko predsjedanje EU-om može odigrati ključnu ulogu u donošenju brzog, ambicioznog i snažnog zakona o zaštiti pluralizma i nezavisnosti medija

Sloboda medija bit će u fokusu češkog predsjedavanja Vijećem Evropske unije

Sloboda medija, posebno u Mađarskoj i Poljskoj, bit će ključna tema nadolazećeg češkog predsjedanja Vijećem Evropske unije, potvrdio je to ministar za evropske poslove te zemlje.

Govoreći na češkoj televiziji, Mikuláš Bek je rekao da će, kada Prag u julu preuzme šestomjesečno predsjedanje Vijećem, zemlja staviti slobodu medija među svoje glavne prioritete, uz vladavinu prava.

Pažnja će se posebno posvetiti, dodao je, Poljskoj i Mađarskoj, gdje je posljednjih godina porasla zabrinutost za stanje slobode i pluralizma medija.

– Poljska i Mađarska imaju relativno kompliciranu raspravu s drugim zemljama o tim pitanjima. Smatra da to to ne bi trebalo obeshrabriti češku vladu da pokrene takva pitanja – kazao je ministar Bek, dodajući da “to ne znači da ćemo propovijedati našim poljskim i mađarskim kolegama”.

Sloboda i pluralizam medija bili su predmet brojnih nedavnih inicijativa EU-a, a očekuje se da će ih doći i u 2022. godine. Kasnije ove godine Komisija će usvojiti svoj obećani Evropski zakon o slobodi medija, o kojemu je početkom ovog mjeseca otvorena javna rasparava.

U govoru održanom u Odboru za kulturu i obrazovanje Evropskog parlamenta komesar EU za unutrašnje tržište Thierry Breton po prvi je put pokrenuo prijedlog evropskog zakona o slobodi medija.

Nadovezujući se na Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama, pravnom okviru na nivou EU-a koji vodi nacionalno medijsko zakonodavstvo, zakon o slobodi medija postavljen je za uspostavljanje mehanizma osmišljenog za praćenje nezavisnosti i pluralizma medija u cijeloj EU.

Uklanjanjem unutrašnjih prepreka u medijskom tržištu EU-a, kaže Komisija, zakon će se pozabaviti pitanjima različitih nacionalnih medijskih pravila i nedostatka transparentnosti u pogledu vlasništva nad medijima.

SLAPP (ili strateške tužbe protiv medija), sudski sporovi kojima se ušutkavaju novinari i aktivisti, također su privukli značajnu pažnju kao ključne prepreke slobodi medija u Evropi.

“Inicijativa protiv SLAPP-a” očekuje se od Komisije u nadolazećim mjesecima, nakon rezolucije koja poziva na veće djelovanje na nivou EU-a u borbi protiv alata koji je većinom podržan u novembru.

Evropski parlament je podržao rezoluciju o zaštiti novinara i kritičara od uvredljivih tužbi, poznatih kao Strateške tužbe protiv učešća javnosti (SLAPP).

– Ako Evropska komisija predloži Zakon o slobodi medija kako je planirano, češko predsjedanje EU-om doista može odigrati ključnu ulogu u donošenju brzog, ambicioznog i snažnog zakona u zaštiti pluralizma i nezavisnosti medija – kazao je Pavol Szalai, šef odjela za EU i Balkan pri organizaciji Reporteri bez granica (RSF).

Fokus na medije i vladavinu prava, rekao je, bit će u skladu s prioritetima nove češke vlade koja je preuzela dužnost u decembru. Novu koaliciju desnog centra predvodi Petr Fiala, čiji je prethodnik Andrej Babiš tokom mandata naišao na kritike zbog odnosa prema medijima.

Češkim i stranim novinarima koji su kritički izvještavali o češkom premijeru Andreju Babišu i njegovom mađarskom kolegi Viktoru Orbánu zabranjen je dolazak na zajedničku pres-konferenciju koju su dvojica čelnika održala u srijedu u Češkoj.

– Nakon Babiševih godina, obilježenih sukobom interesa između politike i medija, pokušajima narušavanja nezavisnosti medija i političkim napadima na novinare, Fialina vlada obećava zakon koji će riješiti ta pitanja u odnosu na medije – dodao je Szalai.

– Ipak, riječi moraju biti praćene djelima, a mi ćemo biti tu da podsjetimo vladu na njena obećanja kod kuće i u Bruxellesu – kazao je Szalai, dodajući da je sloboda medija u EU trenutno “u teškom stanju”.

Mađarska i Poljska, koje se izdvajaju kao mjesta od posebne zabrinutosti kada je riječ o slobodi medija, posljednjih su godina bile predmet rastuće zabrinutosti zbog pada nezavisnosti i pluralizma medija, kao i vladavine prava općenito.

Mađarska, rangirana na 92. mjestu na Indeksu slobode medija RSF-a za 2021. godinu, našla se pod sve većim nadzorom zbog svog odnosa prema medijima i zbog rastuće koncentracije medijskog vlasništva u rukama malog broja poslovnih ljudi koji se smatraju bliskim premijeru Viktoru Orbánu.

Godine 2021. Orbán je postao prvi čelnik EU-a koji je dodan na RSF-ovu listu “grabežljivaca slobode medija”. Optužen je da je koristio pandemiju koronavirusa kao izgovor za ograničavanje ionako ograničenog pristupa novinarima službenim informacijama i za ometanje rada medija.

– Grabežljivac slobode medija u Mađarskoj Viktor Orbán inspirira vladajuće stranke u Poljskoj i Sloveniji da metodološki smanje slobodu medija, koja se pogoršala i u Grčkoj – rekao je Szalai iz RSF-a.

U Poljskoj koja je na 64. mjestu u Indeksu RSF-a, vladajuća stranka Pravo i pravda došla je u žižu međunarodne javnosti zbog svojih pokušaja usvajanja zakona koji bi spriječio strane kompanije da dobiju dozvole za emitiranje.

Nazvan “LexTVN”, zakon se naširoko smatrao ciljanim na kritični kanal TVN u vlasništvu američke kompanije Discovery, a vodeći dužnosnici u Bruxellesu i Washingtonu su govorili protiv toga. Predsjednik Andrzej Duda je u decembru na kraju stavio veto na zakon.

Poticanje zakona došlo je kao dio vladine kampanje za “repolonizaciju” medija u zemlji, za koju su novinari i opozicioni političari rekli da je pokušaj da se ušutkaju kritičari i ograniči sposobnost nezavisnih medija za rad.

Izvor: EUROACTIV

About The Author