Istraživanje Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini u vezi s primjenom Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH i ove godine je pokazalo da nema dovoljno napretka u transparentnosti institucija i da i dalje tek oko 50 posto javnih organa dostavlja informacije u onim rokovima koji su propisani zakonom.
Rezultate istraživanja TIBiH je predstavio na konferenciju povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama koji se obilježava 28. septembra.
Izvršna direktorica TIBiH Ivana Korajlić kazala je da je njihova namjera ukazati na značaj potrebe da informacije od javnog značaja zaista budu javne i dostupne, da javne institucije i organi dostavljaju na zahtjev i objavljuju sve one informacije koje su važne građanima.
– Počevši od toga na koji način se troše javna sredstva, na koji način postupaju institucije i na koji način se donose odluke, što uključuje veliki broj informacija koje se mogu smatrati da su od javnog značaja – izjavila je Korajlić, dodajući da analiza pokazuje i da postoji problem s proaktivnom transparentnošću.
– Institucije ne objavljuju informacije koje bi trebale biti dostupne, a mehanizmi zaštite prava građana na pristup informacijama su nedovoljni i kada govorimo o osiguranju primjene od nadležnih institucija i sudskoj zaštiti gdje smo i mi često primorani pokretati sporove protiv institucija koje krše Zakon o slobodi pristupa informacijama – dodala je Korajlić.
Napominje da ti postupci traju jako dugo i zapravo ne postoji pravovremena zaštita prava kada je riječ o pristupu informacijama.
Kaže da postoje i negativni trendovi posebno kada je riječ o izuzimanju određenih informacija korištenjem izgovora iz zakona da se ne bi vrlo važne stvari objavljivale.
Prije svega, kako je rekla Korajlić, tu se misli na ugovore koji su od velikog značaja, počevši od koncesija i infrastrukturnih projekata gdje je sve češće prisutno pozivanje na komercijalne interese treće strane.
Tokom konferencije je predstavljena i online baza sudske prakse u predmetima vezanim za slobodu pristupa informacijama, a istaknuto je i da bi se u narednom periodu trebalo raditi i na unapređenju zakonskog okvira.
Širom svijeta 28. septembar se obilježava kao Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama. Pravo na dostupnost informacija smatra se jednim od osnovnih ljudskih prava u svim demokratskim zemljama, bez obzira na zakone, mnogi novinarski radnici i građani i dalje ostaju bez traženih informacija.
Na Generalnoj konferenciji UNESCO-a, koja je održana 17. novembra, 28. septembar je imenovan Međunarodnim danom pristupa informacijama. Na inicijativu međunarodnih nevladinih organizacija ovaj datum se još od 2002. godine obilježava kao dan prava javnosti da zna (“Right to Know Day“).
Organizacije civilnog društva i novinari uglavnom daju presudan doprinos kako bi se osiguralo da vlasti odgovaraju na zahtjeve za informacijama od javnog značaja, ali i da bi javnost bila dobro informirana.
Pravo na pristup informacijama, također je od suštinskog značaja kako bi se osiguralo da vlasti odgovaraju za svoje politike i javnu potrošnju.
Izvor: Fena
