Medijska i informacijska pismenost nije sastavni dio formalnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini te djeca u učionicama rijetko imaju priliku upoznati se sa ulogom medija u društvu i razgovarati o medijskim sadržajima. S obzirom na veliki uticaj koji mediji imaju na djecu, veoma ih je važno podstaći da kritički promišljaju o medijskim sadržajima.

U tom procesu, jedan od prvih koraka je da djeca razumiju koja je uloga medija u društvu, od čega se sastoji vijest i šta novinari rade da bi je napravili, a na kraju i da kritički konzumiraju i kreiraju medijske sadržaje.

Priručnik za novinare iz oblasti medijske i informacijske pismenosti, autora Radmile Rangelov Jusović i Nedima Krajišnika, nudi novinarima ideje i savjete za aktivnosti koje mogu raditi s djecom u učionici kako bi im približili novinarski poziv i objasnili koja je uloga medija i novinara u društvu.

Odabir aktivnosti, kako kažu autori, ovisi od raspoloživog vremena, uzrasta djece, njihovog interesiranja, a svaka od predloženih aktivnosti se može organizirati tako da učenici rade, razgovaraju i/ili rješavaju zadatak u parovima ili malim grupama.

Autori također upozoravaju da je potrebno pažljivo biranje primjera tekstova, vijesti i drugih novinarskih uradaka koji moraju biti primjereni dječijem uzrastu i mogućnostima, a da se naročito treba voditi računa o tekstovima koji imaju političku ili vjersku pozadinu.

Neke od aktivnosti koje autori predlažu jesu igre u kojima će razred postati novinarska redakcija, a učenici novinari koji pišu članke i rade intervjue. Ove aktivnosti će podstaći djecu da shvate koje su to obaveze novinara i kakve vještine oni treba da imaju.

U priručniku se također nalaze savjeti kako djecu učiti da razlikuju činjenice od nečijeg mišljenja ili pretpostavke dok čitaju vijest ili članak i zbog čega je to važno.

Pošto su djeca svakodnevno bombardovana mnoštvom informacija, vijesti i videomaterijala, autori govore da je važno da novinari sa starijom djecom otvore i temu lažnih vijesti i netačnih informacija, koje im se plasiraju kao tačne i istinite.

Novinari mogu s djecom razgovarati o tome koje mehanizme trebaju razviti kako bi bili bolji konzumenti i kako ne bi “nasjedali” na netačne i lažne informacije koje mogu, često, proizvesti veliku štetu po određene osobe ili događaje.

Kada djeca zajednički dođu do toga da treba provjeravati izvore, autore, potpise, impressum i činjenice, u grupama, na velikim papirima, mogu napraviti “recept” za pametno korištenje medija.

Izvor: Mediacentar