Novinarke su obeshrabrene izostankom sankcija prema kršiteljima novinarskih prava

U posljednje tri godine Udruženje BH novinari zabilježilo je 50 prijetnji i napada na novinarke u BiH, ali se pretpostavlja da je taj broj znatno veći jer novinarke rijetko prijavljuju kršenja ljudskih prava nadležnim institucijama i organizacijama, rečeno je na radionici u Tuzli o temi  zaštite ljudskih prava novinarki u bh. medijima. „Poražavajuće je da […]

Novinarke su obeshrabrene izostankom sankcija prema kršiteljima novinarskih prava
Foto: BH Novinari

U posljednje tri godine Udruženje BH novinari zabilježilo je 50 prijetnji i napada na novinarke u BiH, ali se pretpostavlja da je taj broj znatno veći jer novinarke rijetko prijavljuju kršenja ljudskih prava nadležnim institucijama i organizacijama, rečeno je na radionici u Tuzli o temi  zaštite ljudskih prava novinarki u bh. medijima.

„Poražavajuće je da novinarke napade i diskriminaciju percipiraju normalnim i sastavnim dijelom njihovog svakodnevnog posla“, rekla je prof. dr. Zarfa Hrnjić Kuduzović, sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Jako mali broj prijava napada 

„Jako je mali broj prijava napada, novinarke su obeshrabrene činjenicom da se skoro ništa ne poduzima u sankcioniranju napadača kao i prevenciji evidentnih kršenja ženskih ljudskih prava u medijima“, istakla je profesorica Hrnjić – Kuduzović i pozvala novinarke da zagovaraju izmjene krivičnog zakonodavstva u BiH radi efikasnije zaštite medijskih sloboda i prava novinara.

„BH novinari zaista žele edukovati  novinarke, urednice i studentice novinarstva o rodnim politikama i jednakostima spolova kao i o mehanizmima koji im stoje na raspolaganju i sredstvo zaštite u slučajevima napada, pritisaka, diskrimancije, mobinga…Sa druge strane, želimo poboljšati svijest bh. javnosti o potrebi efikasnije zaštite novinarki, kao i o većoj angažovanosti pravosudnih institucija u primjeni postojećih i novih zakona kojima bi se efikasnije štitile medijske slobode i prava novinarki“, kazala je Andrijašević.

Predsjednik BH novinara Marko Divković je, na osnovu ličnog iskustva, zaključio kako je  najveći problem novinarki u Tuzlanskom kantonu nedovoljno poznavanje profesionalnih i ljudskih prava. On je podsjetio da je u novinarstvu sve više mladih novinarki  koje o svojim pravima nisu učile dovoljno na fakultetu niti ih u medijskim kućama o tome obučavaju.

Edukacijom za bolji položaj novinarki 

„Zajednička edukacija je izvrsna prilika da novinarke i novinari čuju određena iskustva, istraživanja i da na taj način dobiju inpute kako da reaguju u određenim situacijama“, istakla je Fatima Bećirović iz Gender centar Federacije BiH.

Radionica u Tuzli je održana u okviru projekta „Jačanje mreže novinarki u BiH “koji realizuje  BH novinari  kroz USAID-ov Program osnaživanje nezavisnih medija (IMEP) i uz podršku organizaicje Free Press Unlimited iz Holandije.

Izvor: BH Novinari 

About The Author