N1 I AL JAZEERA BALKANS: Mnogo tema, malo grešaka

Plus sedmice

N1
Prilog Borisa Breze o putevima droge.

Al Jazeera Balkans
Posvećivanje pažnje važnim pričama poput ekologije i nedostatka ampula za porodilje.

Minus sedmice

N1 i Al Jazeera Balkans
Degradiranje Izvještaja o događanjima u i oko Srebrenice u julu 1995. na pravno-formalni problem i pitanje nadležnosti, uz zanemarivanje negiranja zločina.

N1 I AL JAZEERA BALKANS: Mnogo tema, malo grešaka

Zajednički nedostatak ovih televizija je degradiranje Izvještaja o događanjima u i oko Srebrenice u julu 1995. na pravno-formalni problem i pitanje nadležnosti, uz zanemarivanje negiranja zločina

 

N1: Tragična sudbina Starog mosta

19. – 26. juli 2018.

POLITIKE NEPRIJATELJSTVA: N1 je i ove sedmice naglasak u informativnim emisijama stavio na politiku. Značajnu su pažnju imali stavovi Milorada Dodika, od Srebrenice do ezana. Tako je 19. jula u Dnevniku u 19 (voditeljica Ajla Šabanović) tek spomenuto Dodikovo sazivanje vanredne sjednice NSRS-a povodom povlačenja i proglašavanja ništavnim izvještaja Vlade RS o Srebrenici, a voditeljica je pozvala gledatelje da reakcije na to pročitaju na portalu. Temeljit prilog na ovu temu bio je novinarke Anđelke Marković (23. juli, voditelj Amir Kivošija), no bez isticanja negiranja zločina odnosno genocida. Poseban prilog je napravio Boris Brezo povodom Dodikovih tvrdnji da ezan u Banjoj Luci uznemirava Srbe (20. juli, voditelj Amir Krivošija). Dužna pažnja u ovom izdanju Dnevnika u 19 posvećena je i antisemitskim grafitima, ali i apsurdu rušenja naplatnih kućica na autoputu koje u RS-u košta milion i po konvertibilnih maraka.

N1 je pratila i probleme povodom prijedloga Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata te zahtjevu za smjenu Drage Puzigaće (Dnevnik u 19, 20. juli, prilog Adise Imamović). Detaljno su objašnjeni i mehanizmi koji omogućavaju manipulacije s donošenjima zakona te posljedice neimplementiranja izbora. U Dnevniku u 19 (24. juli) izbori koji predstoje dotaknuti su veoma dobrim prilogom Milice Vučetić o problemima s kojima se dijaspora susreće prilikom registriranja glasanja.

CRNO-BIJELA HRONIKA: Devetnaestog jula (Dnevnik u 19, voditeljica Ajla Šabanović) bio je detaljan prilog Vlade Marića o ubistvu iz nehata u Gračanici. Odličan, veoma iscrpan i informativan je prilog Borisa Breze – povodom zapljene u Neumu – o putevima droge kroz BiH, njenoj distribuciji, cijenama, korištenju te procesuiranjima trgovaca drogom.

Dvadeset prvog jula (voditeljica Emina Pazalja) Dnevnik u 19 je otvoren odličnim javljanjem Aide Hadžimusić s protesta “Pravda za Dženana” ispred Narodnog pozorišta u Sarajevu. Problem pravosuđa je veoma argumentirano potcrtan u istoj emisiji, u prilogu Amira Krivošije o odnosima pravosuđa i (ne)procesuiranja korupcije i visokih zvaničnika te imenovanju ljudi koji su pravosnažno osuđivani na pravosudne funkcije. Inače, 22. jula (voditeljica Emina Pazalja) Aida Hadžimusić je napravila tačan, ali donekle površan prilog o građanskom buntu potaknuta slučajevima Dragičevića i Memića.

Dvadeset drugog jula (voditeljica Emina Pazalja) novinar Esmir Milavić je dobro kontekstualizirao priču o pisanju Roberta Fiska o oružju koje je BiH izvezla u Saudijsku Arabiju potcrtavajući geopolitička nadmetanja, što je učinio vješto da prilog ne liči teorijama zavjere.

Novinari su u ovoj sedmici pravili i neke greške. Jedna od njih se desila u prilogu Slaviše Starčevića o rušenju i ponovnoj izgradnji Starog mosta u Mostaru (23. juli, voditelj Amir Krivošija). Novinar nije rekao ko je srušio most i uz to je nespretno objasnio: “Ipak, u novembru 1993. godine doživio je tragičnu sudbinu, srušen je tokom rata u novembru te godine.” U snimanim prilozima, za razliku od javljanja uživo, novinari bi morali imati precizne i ispravne rečenice.

Ocjena: 9

 

AL JAZEERA BALKANS: Važne priče iz BiH i svijeta

19. – 26. juli 2018.

PROTESTI OD SARAJEVA DO BAVARSKE: U Vijestima u 20 emitiranim 21. jula (voditeljica Jasmina Kos) prvi blok je bio o građanskim protestima zbog slučaja Dženana Memića, s odličnim i informativnim prilogom novinara Nihada Sadikovića. To je ujedno bila jedina priča iz BiH u ovom izdanju, koje je mnogo više pažnje posvetilo međunarodnim problemima. U istom tonu – s naglaskom na međunarodne probleme – bile su i Vijesti u 20 dan kasnije (voditeljica Dalija Hasanbegović), koje su otvorene protestima građana Bavarske nezadovoljnih politikom prema izbjeglicama, odakle se javila Nadina Maličbegović s detaljnim objašnjenjima uzroka građanskog nezadovoljstva te reflektiranjem na političku situaciju u Njemačkoj. U ovom izdanju je, kao i u ostalim, posebna pažnja posvećena dešavanjima u Palestini, odnosno Pojasu Gaze, uz javljanja međunarodnih reportera.

Ove sedmice je naglasak s trgovinskog rata SAD-a i Kine prebačen na odnose Irana i SAD-a. U prilogu koji nosi naziv “Nebo iznad Katara” (24. juli, voditeljica Irena Kuldija) novinar je nabrojao ko će sve čuvati nebo iznad Katara tokom “Svjetskog prvenstva 2020. godine”. No, iduće Svjetsko prvenstvo u nogometu će biti održano 2022. godine.

EKOLOGIJA (I) POLITIKA: Dvadeset drugog jula Nihad Sadiković je napravio odličnu priču o neizgradnji Bloka 7 TE Tuzla. U jednoj od opozicijskih izjava, krivcima su označeni “bivši i sadašnji članovi SDA u TK”, a njih kao prozvane strane nema u priči. Ovaj formalni propust nije bitno narušio suštinu priče koja je imala i značajnu ekološku notu. Takvu notu je, u istom izdanju Vijesti u 20, imala i priča Ivana Pavkovića o postavljanju kolektora za otpadne vode u Mostaru. Obje su se bavile suštinom problema s kojima se građani susreću. Bez insistiranja na suštini je bio prilog Ljiljane Smiljanić (23. juli, voditeljica Jasmina Kos) o raspravi koju će zastupnici NSRS-a imati o vladinom izvještaju o Srebrenici. Uz stavove pozicije i opozicije te pitanje nadležnosti, prilog je koncipiran kao da je riječ o formalnom ili pak poslovničkom problemu, dok je tema povijesnog revizionizma zaobiđena.

Posebna je pažnja posvećena problematici smještaja izbjeglica i migranata u BiH 24. jula. Detaljno je neslaganje različitih nivoa vlasti objasnio Emir Skenderagić javljajući se iz Bihaća. I inače je ovo izdanje Vijesti u 20 imalo važne priče iz BiH, poput one Zorane Ćurić o nedostatku Rhogam ampula, s naglaskom na neodgovornost svih instanci, od vlasti i dobavljača do zdravstvenih ustanova. Bilo je govora i o aferi kupovine zgrade koja je, prema pisanju Žurnala, djelomično u vlasništvu kćerke Fadila Novalića. Prilog je montiran tako da su se jasno mogla čuti novinarska pitanja premijeru Novaliću povodom ovog slučaja.

I Vijesti u 20 emitirane 25. jula (voditelj Saša Delić) imale su poseban blok o problemima migranata i izbjeglica u BiH, uz priču Emira Skenderagića iz Krajine o njihovom smještaju u hotel Sedra.

Ocjena: 10

KOMPARATIVNA ANALIZA

Dok je na Al Jazeeri Balkans naglasak bio na odnosu Trumpa i Irana, N1 je akcenat stavila na Trumpov stav o Crnoj Gori. Novinar N1 je u prilogu (Dnevnik u 19, 20. juli) kontekstualizirao ovaj Trumpov stav u odnos NATO-a i Rusije te odnose u Evropi i Trumpovu sumnju prema NATO-u. Obje su televizije pratile priču o trgovinskom ratu SAD-a i Kine odnosno EU, uz neznatna razlikovanja u kvaliteti. Uz to, obje televizije su pratile požare u Grčkoj, a N1 je pratila i posljedice nevremena u BiH.

Također, obje televizije su imale prilog o deklarativnom ograđivanju od sramotnog tvita Vjerice Radete, ali i nedostatak institucionalnog odgovora u Srbiji.

Al Jazeera Balkans je detaljnije izvještavala o stanju i sukobima u Pojasu Gaze negoli N1, na kojoj je to bila vijest u Dnevniku u 19 (21. juli).

I N1 i Al Jazeera Balkans su u pravljenju priloga o problemima izbjeglica i migranata, uz političku i sigurnosnu, naglasak stavljali i na humanitarnu stranu priče. Izuzetak čini izdanje Dnevnika u 19 N1 (25. juli, voditeljica Emina Pazalja) koje je otvoreno dramatičnim izvještajem o tuči migranata u Krajini, a nastavljeno prilogom o migrantskoj krizi uz nekritičko prenošenje izjave gradonačelnika Bihaća: “Napadnut je i Cazin, napadnut je i Bužim”. U prilogu Esmira Milavića bilo je govora o grantu od milion eura koji je BiH dobila za smještaj migranata, no bez postavljanja pitanja da li to znači da je BiH de facto pristala na plan Evrope da se grade migrantski centri van EU.

About The Author