Mobing, seksualno uznemiravanje, politički pritisci, prijetnje produženih ruku kriminala, fizički napadi, online vrijeđanja i diskreditacija neki su od brojnih razloga zbog kojih je potrebna “Mreža novinarki u BiH”.
Riječi su ovo urednice, producentice i aktivistkinje “Mreže novinarki u BiH” Elme Kazagić koja tvrdi da su novinarke često na meti ne samo napada, već i diskriminacije unutar medija u kojem rade, te da je upravo stvaranje “Mreže novinarki”, u okviru projekta “Jačanje mreže novinarki u BiH”, od presudnog značaja da se medijske radnice izbore za svoja prava.
Navela je da su novinarke često slabije pozicionirane od muških kolega te da im najčešće izmiču direktorske pozicije.
– Istraživanja ‘BH novinara’ pokazala su da čak tri četvrtine direktorskih i pozicija glavnih urednika drže muškarci. Dakle, znamo pisati o svima osim o sebi, znamo štititi sve osim nas, sedma smo sila za sve ostale, a za sebe ponajmanje – dodala je Kazagić.
Izvršna direktorica Radija Unsko-sanskog kantona Gorica Bukić kaže da je u posljednje vrijeme sve više napada na novinarke u BiH te da su one u odnosu na muške kolege u dosta podređenijem položaju.
– Javila se ideja da se u okviru Udruženja ‘BH novinari’ osnuje i “Mreža novinarki”, koje bi kroz svoj rad postale ravnopravne kao i muške kolege, da se na taj način prevaziđe evidentan jaz u BiH – objasnila je Bukićeva.
Urednica portala SrpskaCafe.com Andrijana Pisarević smatra da je svako udruživanje radnika u nekoj struci korak naprijed u zaštiti njihovih prava, a kada se udružuju novinarke, onda su to tri koraka naprijed.
– Svjesni smo svi koliko težak i odgovoran posao radimo i u kakvoj zemlji živimo. Ne možemo očekivati da se neko drugi bori za nas, u te bajke smo davno prestali da vjerujemo – podvukla je Pisarević.
U Udruženju “BH novinari” kažu da je inicijativa za formiranje “Mreže novinarki” počela u maju 2018. godini, kada je Udruženje organiziralo prvu konferenciju o položaju i zaštiti novinarki u BiH.
Druga konferencija organizirana je simbolično 8. marta projekt koordinatorica Udruženja “BH novinari” Milica Samardžić podsjeća da je tada postignuta saglasnost 56 novinarki da se formira mehanizam koji će omogućiti efektivnu borbu za dostojanstven rad i profesionalni integritet medijskih radnica.
Organizirane su i četiri edukativne radionice u Zenici, Brčkom, Tuzli i Banjaluci, na kojima su medijske radnice razgovarale o problemima s kojima se suočavaju.
Članice su se složile da “Mreža novinarki” treba djelovati kao sigurna kuća za sve novinarke u BiH, da solidarno i efikasno štite njihova prava, dostojanstven i plaćen rad i zagovara jednak pristup vodećim pozicijama u medijima.
Izvor: Nezavisne novine
