Medijski mrak kao državna strategija

Kako izraelska vlada, pod izgovorom sigurnosti, sistematski guši kritičke medije i učvršćuje ratni narativ

Medijski mrak kao državna strategija
Foto: Safejournalists.net

Izraelska vlada pojačala je pritisak na kritičke medije, čime stiče dosad nezabilježenu kontrolu nad načinom na koji se njene aktivnosti predstavljaju građanima.

Među tim potezima je i takozvani Zakon o Al Jazeeri, koji vladi omogućava gašenje stranih medija iz razloga nacionalne sigurnosti. Izraelski parlament odobrio produženje važenja tog zakona za dodatne dvije godine, nakon što je uveden tokom rata u Gazi s ciljem da se u suštini zaustavi rad Al Jazeere u Izraelu.

Odvojeno od toga, vlada radi i na gašenju popularne mreže Army Radio, jednog od dva javno finansirana izraelska medija. Ova radio-stanica često je na meti kritika izraelske desnice, koja Army Radio smatra pristrasnim protiv nje.

Izraelci se i dalje u velikoj mjeri oslanjaju na tradicionalne medije: oko polovine građana informacije o aktuelnim dešavanjima dobija putem televizije, dok se oko trećine slično oslanja na radio-stanice.

Ton medija kojima je dozvoljeno da objavljuju i emitiraju sadržaje izuzetno je važan. Prema analitičarima u Izraelu, selektivno prikazivanje palestinske patnje tokom izraelskog rata u Gazi pomoglo je održavanju nasilja i učvrstilo osjećaj ogorčenosti koji omogućava nastavak izraelskih napada na Gazu, ali i na zemlje regiona poput Sirije, Jemena i Libana.

Uprkos medijskom okruženju koje je čvrsto namješteno u njenu korist, krajnje desna vlada premijera Benjamina Netanyahua, u kojoj sjede ministri osuđivani za krivična djela povezana s „terorizmom“ i drugi koji su više puta pozivali na nezakonitu aneksiju okupirane Zapadne obale, nastoji dodatno zaobići pravne mehanizme kontrole nad medijima i staviti još veći dio informativnog prostora pod svoju kontrolu.

Izraelski političari već dugo se žale na način na koji je rat u Gazi prikazivan u međunarodnim i domaćim medijima. Međutim, u novembru je vlada dodala novu optužbu, djelimično okrivljujući medije za napade Hamasa na jug Izraela 7. oktobra 2023. godine.

– Da nije bilo medija u potpunosti mobiliziranih da podstiču odbijanje, dobrovoljnog služenja u rezervnom sastavu, i neodgovorno protivljenje pravosudnoj reformi, ne bi došlo do takvog rascjepa u društvu koji je neprijatelju omogućio da iskoristi priliku – rekao je ministar komunikacija Shlomo Karhi, predstavljajući prijedlog zakona kojim se povećava kontrola vlade nad medijskim prostorom, aludirajući na pokušaje izraelske vlade da smanji nezavisnost pravosuđa.

Pored „Zakona o Al Jazeeri“, u proceduri su još tri zakonske inicijative: plan privatizacije izraelskog javnog emitera Kan, prijedlog za ukidanje Army Radija i inicijativa da se regulator za medije stavi pod direktnu kontrolu vlade. I Army Radio i Kan, drugi državno finansirani medij s uredničkom nezavisnošću, emitirali su brojne priloge kritične prema vladi.

Ove sedmice Kan je emitirao je intervju s bivšim Netanyahuovim glasnogovornikom Elijem Feldsteinom, koji je rekao da mu je premijer naložio da razvije strategiju za izbjegavanje odgovornosti za napade 7. oktobra. U međuvremenu, izraelski ministar odbrane Israel Katz, pravdajući potez gašenja Army Radija, izjavio je da je ta stanica postala platforma za napade na izraelsku vojsku i njene vojnike.

Izrael potencijalno mijenja i način regulacije medija. U novembru je izraelski parlament nastavio s razmatranjem prijedloga zakona kojim bi se ukinuli postojeći medijski regulatori i zamijenili novim tijelom koje bi imenovala vlada, čime bi se otvorio prostor za još veće uplitanje države.

Na kraju, Izrael je u zakon ugradio i vanredne mjere koje zabranjuju rad stranih medija čiji se sadržaj vlastima ne dopada. Ove mjere su prvi put uvedene kao vanredno zakonodavstvo u maju 2024. godine, kada je Izrael njima zabranio rad Al Jazeeri na svojoj teritoriji, a istog mjeseca iskorištene su i za obustavu rada Associated Pressa, nakon što je vlada optužila ovu američku agenciju da je dijelila snimke s Al Jazeerom.

Prema novom zakonu, ministar komunikacija, uz saglasnost premijera i podršku ministarskog odbora, može obustaviti emitiranje stranog medija ako premijer prihvati stručnu procjenu da taj medij predstavlja sigurnosnu prijetnju. Ministar također može zatvoriti redakcije, zaplijeniti opremu korištenu za proizvodnju sadržaja i blokirati pristup internetskoj stranici tog medija.

Međunarodna federacija novinara (IFJ) i Nacionalni sindikat novinara Ujedinjenog Kraljevstva kritizirali su odluku Izraela da zakonski djeluje protiv stranih medijskih platformi koje smatra sigurnosnom prijetnjom.

U saopćenju je generalni sekretar IFJ-a Anthony Bellanger rekao: „Izrael otvoreno vodi bitku protiv medija, domaćih i stranih, koji kritiziraju narativ vlade – to je tipično ponašanje autoritarnih režima. Duboko smo zabrinuti zbog usvajanja ovog kontroverznog zakona u izraelskom parlamentu, jer bi on predstavljao ozbiljan udar na slobodu govora i medijske slobode, te direktan napad na pravo javnosti da zna“.

Pokušaj gašenja Army Radija također je naišao na snažne kritike, pri čemu je izraelska državna tužiteljica Gali Baharav-Miara ovaj potez proglasila nezakonitim i optužila Netanyahuovu koaliciju da javno emitiranje čini „oslabljenim, ugroženim i institucionalno ušutkanim“.

Baharav-Miara je kritizirala i prijedlog da se regulacija medija stavi pod kontrolu vlade, navodeći da taj zakon „ugrožava samu suštinu slobode medija“.

Izraelski mediji su u velikoj mjeri dosljedno podržavali djelovanje izraelske vlade u Gazi, gdje je ubijeno više od 70.000 Palestinaca, kao i na okupiranoj Zapadnoj obali. Patnja Palestinaca rijetko se prikazuje, a kada se i prikaže, često se opravdava. Čak i kada je Izrael ubio više od 270 novinara i medijskih radnika u Gazi, izraelski mediji su pružali pokriće postupcima vlade i vojske. Zbog toga Izraelci često ne prepoznaju licemjerje u izjavama svoje vlade.

Jedan primjer dogodio se u junu, nakon što je Iran pogodio evakuiranu bolnicu tokom 12-dnevnog rata između Izraela i Irana. Izraelska vlada taj je incident nazvala ratnim zločinom, a izraelski mediji su prenijeli to ogorčenje.

Međutim, taj napad uslijedio je nakon što je Izrael bio optužen od strane brojnih organizacija, uključujući Ujedinjene nacije, da sistematski uništava zdravstveni sistem u Gazi, pri čemu su medicinski radnici bili meta hapšenja i čestog mučenja, uprkos zaštiti koju im garantira međunarodno pravo.

– Izraelski mediji… svoj posao ne vide kao edukaciju, već kao oblikovanje i modeliranje javnosti spremne da podrži rat i agresiju. Oni zaista sebe vide kao nosioce posebne uloge u tome – kazala je novinarka Orly Noy za Al Jazeeru iz Zapadnog Jerusalema nakon napada na izraelski medicinski centar.

Izvor: Al Jazeera

About The Author