Broj slučajeva kršenja digitalnih prava povećan je u centralnoj i jugoistočnoj Evropi za vrijeme pandemije koronavirusa, pri čemu je više od polovine uključivalo propagandu, dezinformacije ili objavljivanje neprovjerenih podataka, pokazalo je istraživanje Balkanske istraživačke mreže (BIRN).
Od 26. januara do 26. maja BIRN je prikupio informacije o 163 slučaja kršenja digitalnih prava u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Mađarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj i Srbiji.
Šezdeset i osam slučajeva odnosilo se na manipuliranje digitalnim okruženjem, dok se 25 odnosilo na objavljivanje neistina i neprovjerenih informacija s namjerom da se nanese šteta nečijoj reputaciji.
BIRN-ovo praćenje digitalnih prava, u saradnji sa SHARE fondacijom, pokazalo je da su takva kršenja najviše počinili pojedinci. U međuvremenu su državne institucije ili državni dužnosnici prekršili digitalna prava u ukupno 37 slučajeva.
Kako navode iz BIRN-a, države se rijetko bave zloupotrebama digitalnih prava i u 45 slučajeva počinitelji nisu identificirani, dok 139 od ukupno 163 slučaja nisu riješena.
Osam slučajeva rezultat je pritiska koji su bili povezani s objavljivanjem informacija, 12 je bilo povezano s uvredama i neosnovanim optužbama, a 11 slučajeva digitalna prava prekršena su govorom mržnje i diskriminacijom.
Kršenja medicinskih i ličnih podataka zabilježena su u 18 slučajeva, računarska prevara registrirana je u 11 slučajeva, dok se uništavanje ili krađa podataka i programa dogodila u tri slučaja.
Osim toga, BIRN je uočio veliki porast kršenja digitalnih prava u Crnoj Gori i Turskoj gdje je došlo do proizvoljnih hapšenja.
Lažne web stranice i objavljivanje ličnih i zdravstvenih podataka ljudi bili su česta pojava tokom tekuće pandemije, ali opseg i posljedice kršenja i ilegalne obrade podataka tek treba utvrditi, kažu u BIRN-u.
Špekulacije o broju i identitetu osoba zaraženih Covidom-19 dovele su do masovnog korištenja ličnih podataka na društvenim mrežama i platformama za razmjenu poruka, najozbiljniji slučajevi prijavljeni su u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
Vlasti u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska pokrenule su web stranicu na kojoj su objavili imena ljudi koji nisu slijedili mjere samoizolacije. Popis se i dalje može pronaći na mreži.
Dok su neke zemlje ograničavale slobodu govora tokom pandemije, u nekim zemljama internetske slobode korištene su za prijetnje, uvrede, diskriminatorske postove i kampanje mržnje.
Pozivi na nasilje nad policijom evidentirani su u Srbiji i Bosni i Hercegovini na društvenoj mreži Facebooku. U oba slučaja vlasti su reagirale brzo, a počinitelji su identificirani i pritvoreni.
U Srbiji je evidentiran najveći broj postova čiji je cilj bio naštetiti ugledu nezavisnih novinara. U tri od četiri slučaja objavljivanja je neistina, a meta su bile žene. Novinari su također bili na meti u Sjevernoj Makedoniji i Mađarskoj.
Pojedinci, predstavnici medija i političari hapšeni su i kažnjeni zbog pisanja o društvenim medijima, često bez jasnih kriterija. Novinari su uhapšeni u Srbiji, na Kosovu i u Turskoj.
Hapšenja i novčane kazne postali su jedna od osnovnih taktika suzbijanja lažnih vijesti i kršenja ograničenja koja su nametnule sve vlade u državama koje su nadzirane. U Mađarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, visoki državni dužnosnici upozorili su javnost da će se suočiti sa sankcijama za širenje lažnih vijesti usred pandemije.
Od 163 slučaja, najveći broj, 68, bio je povezan s zloupotrebom ili manipuliranjem informacijama. Najviše su se odnosile na različite lažne vijesti, upotrebu lažnih identiteta na mreži, dijeljenje teorija zavjere ili postove koje su vlasti klasificirale kao oni koji izazivaju paniku i nered.
U odnosu na slučajeve kršenja digitalnih prava prijavljenih prije izbijanja pandemije, BIRN-ovo istraživanje zabilježilo je značajan porast slučajeva u kojima se počinitelji ne mogu prepoznati. Broj ovih slučajeva na mjesečnoj se osnovi povećao deseterostruko.
Propisi o medijima u cijeloj regiji pooštreni su zbog vanrednog stanja, a novinari su hapšeni pod optužbom da su širili dezinformacije o odgovorima vlasti na širenje koronavirusa. Neke su zemlje, poput Srbije, nastojale centralizirati širenje službenih informacija i zabranile su prisustvo predstavnicima određenih medija redovnim brifinzima.
Digitalna prava te prava na privatnost i slobodu izražavanja na internetu suočena su s ozbiljnim ograničenjima i kršenjima u jugoistočnoj i srednjoj Evropi.
Tokom izvještajnog praćenja nedostatak pristupa temeljenog na ljudskim pravima prema u digitalnom okruženju doveo je do diskriminacije, govora mržnje i prijetnji.
– Iako bi se zaštita osnovnih ljudskih prava i temeljnih sloboda trebala garantirati na internetu na isti način kao i izvan mreže, u praksi smo vidjeli porast broja slučajeva kršenja putem interneta. Evoluiraju se i oblici tih kršenja – podvlači BIRN.
Nedostatak znanja i razumijevanja internetskog prostora, kao i kasniji nedostatak upravljanja internetom, otvorili su Pandorinu kutiju, koja omogućava raznim državnim institucijama da proizvoljno, djelomično i nejednako tumače ponašanje ljudi na mreži.
