Društvena mreža Twitter, osim za građane, važan je kanal komunikacije za političare širom svijeta, ali je istovremeno i izvor informacije za novinare. Novinarima, društvene mreže daju slobodu, koju njihov medij, ograničen određenim konceptom i uređivačkom politikom, ipak isključuje.
Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu Veselin Kljajić kaže da su društvene mreže u potpunosti promijenile novinarstvo, na dobar, ali i loš način jer su neke osnovne postulate novinarstva gurnule u drugi plan.
– U drugi plan gurnuti su najvažniji novinarski arhetipovi, izvori, provjeru, preciznost, tačnost i potpunost, u borbi da budete prvi, u borbi za klikove, a kroz klikove u borbi za reklame. U borbi za publiku, idete u senzacionalizam i u neke stvari koje nisu pravo novinarstvo – istaknuo je.
Naglasio je da pravilo da se povjerenje teško stiče, a lako gubi važi i na društvenim mrežama, ali da je nezgoda što se to često zloupotrebljava.
– Da biste mogli da vjerujete društvenim mrežama, morate vjerovati onome ko se na društvenim mrežama pojavljuje. Ističem primjer New Yorka, publika im vjeruje i plaća da ih čita na društvenim mrežama zato što su pravili najmanje kompromisa oko sadržaja i zato što su se trudili da sačuvaju povjerenje čitalaca – kazao je Kljajić.
Ističe da političari u Srbiji ne koriste društvene mreže na pravi način, da je takva praksa tek u začetku, ali je napravljen značajan pomak u posljednjih nekoliko godina.
– Pitanje je i da li političari imaju pravo da na takav način i tim rječnikom govoriti na društvenim mrežama, mislim da nemaju. S druge strane, Google je nedavno promijenio pravila kojima je političarima proširio prostor u kojem mogu da se kreću. Mislim da to neće donijeti ništa dobro – dodao je.
Smatra da je izraz „Twitter diplomatija“ dobio ironičnu konotaciju, prije svega zbog Donalda Trumpa, jer se stvari od globalnog značaja na skučen način prvo pojavljuju na Twitteru.
– To se prelilo po cijelom svijetu, a u Srbiji je dobilo drugu dimenziju. Twitter je u Srbiji u padu jer je postao poprište sukobljavanja mišljenja na često vrlo neprikladan način, s rječnikom koji ne odgovara ljudima u javnom prostoru – istaknuo je profesor Kljajić.
Izrazio je bojazan da će upotreba rječnika koji na ivici ili čak preko ivice govora mržnje, izazvati posljedice koje niko ne želi.
Izvor: Cenzolovka/RTS
