Reutersov Institut za novinarstvo uradio je istraživanje o tome kako mladi gledaju na tradicionalne medije i na koji način konzumiraju njihove vijesti. Istraživanje je pokazalo da postoji povezanost između tradicionalnih informativnih medija i mladih korisnika u smislu percepcije vrijednosti i sadržaja.
Tradicionalni mediji vijest vide kao ono što bi se trebalo znati, dok mladi ljudi vijest vide i kao ono što je korisno, zanimljivo i zabavno za poznavati.
Mlađe generacije su vijestima izloženi na različite načine, a mediji nisu jedini izvor informacija. Pozadinu ili indirektno izlaganje vijestima pružaju društveni mediji, online razgovori, dokumentarni filmovi i TV emisije.
Istraživanje je urađeno među mladim ljudima u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama i bilo je podijeljeno u tri faze, nakon čega je uslijedila završna semiotička analiza koja pokušava saznati ne samo ono što ljudi obično kažu, već i ono što ne kažu.
Izvještaj prepoznaje četiri vrste korisnika vijesti i to korisnike koji se trude koristiti tradicionalne vijesti; pasivne korisnike koji jednostavno nisu dovoljno zainteresirani za tradicionalne vijesti; namjenske korisnike koji imaju rutinski odnos prema primarnim brendom vijesti te proaktivne zaljubljenike u vijesti koji su posvećeni konzumiranju vijesti.
Međutim, istraživanje je pokazalo i da ne postoji „rješenje za sve primjere“, jer svaka kategorija zahtijeva različite pristupe zbog čega ne postoji jedinstveno rješenje za povećanje lojalnosti mlađe publike spram vijesti.
Ostala poglavlja ovog izvještaja bave se relevantnošću vijesti, negativnostima u vijestima, tonom vijesti, povjerenjem u vijesti i prevelikom količinom podataka.
Studija je identificira pet glavnih izazova za pružatelje vijesti koji se žele bolje baviti mlađim publikom ispod 35 godina, kao što su olakšan pristup i jednostavna upotreba, plasiranje vijesti na drugim platformama te izgradnja navike konzumiranja vijesti.
Ova analiza dala je i tri glavne preporuke medijima i to su da bi vijesti trebale biti dostupne putem Facebooka i Netflixa, a to se može postići jasnijim jezikom i s više objašnjenih sadržaja. Zatim, mediji moraju pričati priče na načine koji odgovaraju očekivanjima mladih.
– Način na koji se vijesti pokrivaju trebao bi se promijeniti. Mladi često ostavljaju po strani negativne vijesti. Autentičnost, korektnost, raznolikost i inkluzivnost vrijednosti su koje su privlačne mlađima od 35 godina – navedeno je u preporukama ovog izvještaja.