Pavao Zoranija iz Sarajeva jedan je od nekoliko hiljada freelancera u Bosni i Hercegovini koji traže da im vlada prizna neki oblik radnog statusa, jer u javni budžet godišnje uplate stotine hiljada eura poreza, od čega sada nemaju nikakve koristi.
Freelanceri ili samostalni radnici različitih profila koji svoje intelektualne usluge nude klijentima, najčešće preko interneta, podigli su svoj glas nakon što ih je Porezna uprava Federacije BiH 2018. godine pozvala da plate porez na prihode koje ostvaruju, prijeteći sankcijama.
Njihov bijes dodatno je porastao nakon što je Porezna uprava saopćila da porez treba biti plaćen i na prihode ostvarene unazad tri godine, od 2015. godine.
Iz Federalnog ministarstva finansija ističu da obavezu plaćanja poreza na dohodak nije propisala Porezna uprava FBiH, već je to obaveza propisana Zakonom o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 2009. godine, čiju primjenu Porezna uprava FBiH samo kontrolira.
– Neprijavljivanje obaveze poreza smatra se poreznom utajom, a koja je kroz propise u FBiH prepoznata kao ili krivično djelo ili prekršaj zavisno od visine utajenog porez – objasnili su.
Federalna Vlada nedavno je u parlamentarnu proceduru uputila novi Prijedlog zakona o porezu na dohodak i Prijedlog zakona o doprinosima, ali iz Udruženje “Freelance” u BiH nisu zadovoljni ni tim Vladinim pokušajima da uredi ovu oblast.
Smatraju da novi prijedlozi Vlade također diskriminiraju freelancere, stavljajući ih u neravnopravan položaj u odnosu na ostale radnike.
Potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović uputio je apelaciju Ustavnom sudu FBiH na pokušaj retroaktivne naplate poreza za freenalcere, ali se Sud proglasio nenadležnim, dok je na čekanju u Domu naroda i Prijedlog zakon o otpisu dugovanja fizičkih lica.
Ne postoji precizni podaci o tome koliki je broj ljudi koji se bave freelance djelatnostima u BiH, jer ne postoji niti jedna javna institucija koja je do sada prikupila informacije o broju ljudi koji se bave ovom vrstom samostalnog rada. Grube procjene kažu da se radi o hiljadama mladih i obrazovanih ljudi.
Oko aktivnosti Udruženja ‘Freelance’ u BiH okuplja se nekoliko stotina ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine, ali interna procjena. Među članovima Udruženja ‘Freelance’ u BiH najviše je onih koji pružaju usluge iz oblasti kreativne industrije.
To su dizajneri iz raznih oblasti, IT stručnjaci, prevodioci, pisci sadržaja, novinari, marketari, fotografi i videografi, videoeditori, animatori, muzičari, marketing stručnjaci, online učitelji, vizualni umjetnici, glumci, arhitekte, te konsultanti koji rade u razni poslovnim branšama.
Izvor: Al Jazeera Balkans/Armin Aljović
