Muka novinara u Gazi nikada nije bila tako strašna kao sada, ubijenih u neviđenom broju otkako je Izrael pokrenuo smrtonosnu ofenzivu na enklavu prije godinu dana.

U posljednjim satima prve godine napada koji je trajao, izraelsko streljivo pogodilo je kuću snimatelja freelancea Hassana Hamada u izbjegličkom kampu Jabalia u Gazi. Hamadova smrt još jedna je u nizu drugih medijskih djelatnika koje su ubile izraelske snage u Gazi, popis daleko duži od popisa bilo kojeg drugog sukoba u posljednjim desetljećima.

– Nema poređenja – kazala je za Anadoliju Dominique Pradalie, predsjednica Međunarodne federacije novinara (IFJ), ističući da je manje novinara stradalo čak i u Drugom svjetskom ratu i Vijetnamskom ratu.

U Gazi, medijski profesionalci suočavaju se s dvostrukom tragedijom smrti svojih kolega i ograničenja koja je Izrael nametnuo međunarodnim medijima ometajući napore u izvještavanju.

– Nikad u našem životu u Međunarodnoj federaciji novinara nismo mislili da bi se mogla dogoditi tako strašna katastrofa za novinare – istaknula je Pradalie, dodajući da je okupacijska izraelska vlada itekako svjesna dviju “katastrofa”, ali ne želi djelovati. “I to je protiv svih međunarodnih zakona”, kazala je.

Budućnost novinarstva bit će sumorna ako se ne poduzmu smislene mjere, upozorila je Pradalie, dodajući da je 2023. godina bila “najgora” godina za novinare. “Ako ne možemo zaustaviti ovu nekažnjivost diljem svijeta, za nekoliko godina više neće biti novinara”.

Prema brojci IFJ-a, najmanje 139 novinara i medijskih djelatnika ubijeno je u Gazi od 7. oktobra 2023. godine. Gotovo svi – 129 – su Palestinci, dok u bilansu ima i pet Libanonaca, četiri Izraelca i jedan Sirijac. Osim toga, nekoliko ih je ozlijeđeno, a drugi se vode kao nestali.

U međuvremenu, nedavni podaci Sindikata palestinskih novinara pokazuju da je 167 novinara poginulo, 193 ozlijeđeno, a 61 priveden. Uz to, od 7. oktobra uništeno je 88 medijskih ustanova.

Pradalie je također odala “veliku počast” palestinskim novinarima za njihovo “iskreno, ozbiljno i vrijedno” izvještavanje u svijetu, kao i Sindikatu palestinskih novinara za danonoćni rad kako bi ih podržao. Također, pohvalu zaslužuju, rekla je, “svi palestinski narodi zajedno, jer ovo je genocid koji se upravo događa i oni daju sve od sebe da se odupru”.

IFJ podržava novinare u Gazi kroz dva centra za pomoć – jedan u gradu Gazi i drugi u južnom području Khan Younis. Pradalie navodi da organizacija radi na uspostavi trećeg centra u pojasu koji će bolje zaštititi medijske djelatnike i njihove izvore, dok će im također osigurati materijale i hranu.

– To je ono što pokušavamo s Gazom – rekla je, naglasivši da se IFJ suočio s većim izazovima u Gazi nego u Ukrajini, još jednoj ratnoj zoni. Premda je priznala ove napore, primijetila je da je doseg organizacije ograničen. Oni su samo novinarsko udruženje. Ne mogu učiniti više od onoga što međunarodna (zajednica) ili UN mogu učiniti.

– Jedini način zaštite novinara je konvencija protiv nekažnjivosti – istaknula je.

Nedavne akcije protiv medijskih kuća, poput racije i zatvaranja ureda Al Jazeere u Ramallahu od strane izraelskih snaga, naglašavaju sve veće prijetnje slobodi medija. Pradalie je ove postupke osudila kao kršenje međunarodnog prava, ugrožavajući sigurnost novinara i zaštitu izvora.

– Novinari su bili izloženi vani, a vojska je zadržala sav materijal, uključujući i njihove elektroničke uređaje, što je doista protivno međunarodnim zakonima – rekla je. “Jer vojska i svi koji žele uzeti ove elektroničke uređaje sada mogu znati njihove izvore”

Kao odgovor, IFJ će predmet iznijeti pred međunarodne sudove, dodala je Pradalie, i pozvala međunarodnu zajednicu, uključujući UN i EU, da reagiraju i zaustave ubijanje novinara i civila i okončaju rat u Gazi.

U saradnji s međunarodnim pravnim stručnjacima, IFJ je pokrenuo projekt usmjeren na okončanje nekažnjivosti odgovornih za ubijanje novinara, uključujući i one koji sponzoriraju takva djela, objasnila je Pradalie. Ova je inicijativa dio šireg napora da se izvrši pritisak na demokratske nacije da podrže prijedlog, s krajnjim ciljem da ga usvoji Glavna skupština UN-a.

Opisujući projekt kao “važan i konkretan”, Pradalie je istaknula da je to direktan odgovor na 10-godišnji plan UN-a za sigurnost novinara, koji je revidiran 2022. godine u Beču. Unatoč ambicioznim ciljevima, prema UNESCO-u, tokom tog desetljeća ubijeno je više od 1.000 novinara.

– Plan bi mogao biti dobro napisan, ali u stvarnosti nije postigao ništa konkretno – kazala je Pradalie, ukazujući na kontinuirano visok broj smrtnih slučajeva novinara u svijetu.

Projekt IFJ-a ističe tri ključne mjere: stvaranje međunarodnog sistema za praćenje kršenja slobode medija, obavezno izvještavanje zemalja o njihovim naporima da zaštite novinare i raspoređivanje međunarodnih istražnih timova za ispitivanje ubistava novinara tamo gdje lokalne vlasti ne žele ili ne mogu djelovati.

Osnovan 1926. godine, IFJ predstavlja oko 600.000 novinara u 146 zemalja i ostaje na čelu odbrane slobode medija i onih koji riskiraju svoje živote kako bi izvještavali o istini.

Izvor: AA