FTV I BHT1: Više nije bitno šta je u dnevnicima, već šta je prešućeno

PLUS SEDMICE

FTV
Iako je malo šta zaslužilo da bude u ovoj rubrici, priprema sažetka Čovićevog osvrta na osam mjeseci njegovog predsjedavanja je bila bogatija negoli na BHT1 i nije se svela na PR podsjetnik o uspjehu koji će se pamtiti (slučaj BHT1).
BHT1
Vikend-izdanja su bila sadržajnija i gledljivija u usporedbi s ranijim sedmicama.

MINUS  SEDMICE

FTV
Nove poplave nisu bile udarna vijest u ponedjeljak, i to je već ozbiljan urednički propust.
BHT1
Dragan Čović medijima nije govorio samo o tome kako je iza sebe ostavio uspješnih osam mjeseci i da u EU ulazimo 2025. godine, već je i objašnjavao da HDZ ne namjerava staviti Poresku upravu pod svoju kontrolu. U uspješnici BHT1 nije bilo mjesta za taj najpikantniji detalj iz njegovog obraćanja (urednica Blažica Krišto). 

FTV I BHT1: Više nije bitno šta je u dnevnicima, već šta je prešućeno

Izostavljanje bitnih događaja iz informativnih emisija ponekad više govori o uredničkim politikama negoli pristrasno informisanje

 

FTV: Pola osam je termin rezervisan za Sarajevo

13. – 19. mart 2018.

KO JE MIRSAD KUKIĆ:  Dok su prilozi o opozivu sarajevskog premijera Konakovića dosta pristojno obrađeni (nedjelja, urednica Jadranka Milošević), to se baš i ne bi moglo kazati za isključenje Mirsada Kukića iz SDA. Nekadašnja regionalna perjanica ove stranke i dalje nema pravo izričaja u programu FTV-a iako se njegovo ime već nekoliko sedmica razvlači po dnevnicima. Saznali smo da je i pokrenuto razrješenje Amira Zukića, koji je uhapšen u aferi “stranačka zapošljavanja”, ali urednik Darjan Babić nije nas podsjetio na sve ono što se stavlja Zukiću na teret.

OPET EKONOMSKA TEMA: Dobro je da je Dnevnik 2 u subotu (urednica Jadranka Milošević) otvoren temom koja interesuje privrednike (parafiskalni nameti), ali i sve građane, jer među urednicima uglavnom vlada pogrešno uvjerenje da publiku najviše zanimaju dnevnopolitičke spekulacije. No, nama i dalje nedostaju vijesti ekonomske sadržine, jer i kada se pojavljuje ta tematika, to je radije izuzetak nego pravilo i ona često nije aktuelizovana ili upotpunjena svim mogućim informacijama.

IZDVOJENO:

Proglašeno stanje elementarne nepogode u Krajini bilo je u ponedjeljak udarna vijest na BHT1. Ne i na Federalnoj (urednica Amra Zaklan) koja se nije usudila tu informaciju staviti ni u prvih deset minuta, a kamoli u pregled udarnih vijesti. Tu smo slušali o smjeni Konakovića i umjerenom optimizmu Fadila Novalića, ali ne i da nam rubni krajevi zemlje strepe od poplava. Da se kojim slučajem radilo o nepogodi u Sarajevu, a ne u Bosanskoj Krupi, vijest bi zasigurno bila već u prvim minutama poslije pola osam.

OCJENA: 4

BHT1: Daleko od najboljih izdanja

13. – 19. mart 2018.

VIKENDOM PREDAH OD DNEVNE POLITIKE: Vikend izdanja Dnevnika 2 uvijek su ispunjena sadržajnim i slobodnijim prilozima, pa smo u nedjelju (urednica Svjetlana Topalić) mogli saznati o mostarskoj sportskoj dvorani koja se gradi već trideset godina. Prilog je tražio odgovorne, ali i odgovor na pitanje kada će Mostarci konačno dobiti dvoranu dostojnu veličine grada. Dan prije smo mogli saznati o zeničkom paru koji je razvio preduzetničku ideju u vidu inovativne dječije igraonice, ali je u priči dosta slabo prikazana njihova ideja pa se, nažalost, izgubio smisao.

ZEMLJA REKORDNO ZAPOSLENIH: Blažica Krišto je pripremila pristojan Dnevnik 2 u srijedu kada je pojačan migrantski priliv u našu zemlju razmatran odgovorno i bez pretjerivanja ili senzacionalizma. Saznali smo i da brojimo rekordan broj zaposlenih, čemu je urednica suprotstavila tvrdnje o egzodusu radnika u druge zemlje, posebice u Sloveniju. Ali i dalje nam nedostaje kontekstualizacija brojki ili priča s ekonomskim predznakom. Ako statistika kaže da je realni broj zaposlenih najviši do sada, zar se nije moglo opet preispitati značenje te tvrdnje? Da li je ta rekordna zaposlenost polučila ekonomski rast? Kako to izgleda u odnosu na zemlje u susjedstvu? U kojim djelatnostima se bilježi porast? Da li je porast zaposlenih pratio rast plata? Sve su to pitanja na koja odgovore ne dobijamo uopšte ili nam se daju na kašičicu. Dok iz dana u dan slušamo o hrvatskom pitanju, Konakovićevom padu ili frakcijama u SDA.

IZDVOJENO:

Isti dan urednica Krišto prenosi izjave hrvatskih i bosanskih biskupa koji kude političare i obraćaju se vjernicima o aktuelnim društvenim pitanjima, pa i o Istanbulskoj konvenciji. Tu smo čuli zašto se oni protive usvajanju Konvencije u susjednoj Hrvatskoj. Ali, ako smo već čuli njihov stav na pitanje koje očito dijeli javnost, onda smo mogli saznati kratkim proširenjem novinarke i šta misli onaj drugi, liberalni pol javnosti.

OCJENA: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Iza nas je sedmica u kojoj su dvije televizije ratovale saopštenjima zbog imenovanja Tvrtka Milovića na mjesto urednika dokumentarnog programa BHT1. No, dok su se oba medija, preciznije FTV, fokusirala na Milovićeve kontroverzne istupe, promaklo im je da su se u trci za uredničko mjesto pojavile i pretpostavke da su postojali i kandidati čija se biografija činila ispunjenijom i relevantnijom. Ali o tome se moglo čitati na portalu Klix, koji se često optužuje za političko žutilo i odsustvo kvaliteta, iako su se ovom uredničkom zavrzlamom bavili iz pozvanijeg i opširnijeg ugla pitajući se šta o svemu misle medijski stručnjaci.

Iza nas je i vikend u kojem su nam javne televizije i njihovi urednici demonstrirali zašto gube svaku relevantnost i značaj u informativnom životu prosječnih gledatelja. Naime, u subotu uveče na portalima se već pojavila vijest da je načelnik Novog Grada – Sarajevo, Semir Efendić, usmrtio starijeg pješaka na Grbavici (Avaz je vijest objavio u 19:53). Efendić potom biva uhapšen, pa pušten na slobodu, i o tome se u nedjelju već uveliko piše. Isti dan on objavljuje i post na svom profilu na društvenoj mreži objašnjavajući šta se to dogodilo, tvrdeći da nije bio pijan ili vozio brzo, i da je spreman preuzeti svaku odgovornost. Zašto su se javni mediji odlučili izignorisati ovu vijest? Zato što je u pitanju crna hronika?

Zar i crna hronika nije sastavni dio dnevnika, kao što je već i znala biti? Uostalom, ponašanje javnih funkcionera u svim mogućim prilikama koje su od javnog značaja itekako zanimaju javnost, naročito u situacijama kao što je opisana. Građani imaju pravo znati okolnosti događaja i prva saznanja jer radi se o licu koje obavlja javnu funkciju. Pored toga, načelnik se sam obratio i informisao građane o nesretnom događaju. Sve to nije bilo dovoljno za urednike javnih televizija. Zašto? To znaju još jedino oni.

About The Author