U 2020. godini građani Bosne i Hercegovine najviše povjerenja su imali u medije i vjerske institucije (77 posto), a zatim nevladinom sektoru (66 posto), međunarodnoj zajednici (63 posto) te institucijama vlasti (55 posto), pokazalo je istraživanje koje su proveli Friedrih Ebert Stifung i Udruženje BH novinari o medijskim slobodama u BiH.
Političke stranke i političari su imali najmanje povjerenje građana. Na nivou entiteta je prisutna ista slika. Ipak, kada se uporedi s prethodnom godinom sve institucije imaju rast povjerenja građana, a najveći rast povjerenja ostvaruju nevladin sektor, mediji, međunarodna zajednica te političke stranke.
Nešto manji rast u povjerenju ostvaruju vjerske zajednice, institucije vlasti te političari.
Građani BiH kao i zasebno entiteta su mnogo zadovoljniji radom medija i novinara u Federaciji BiH i Republici Srpskoj u odnosu na prethodnu godinu.
Najveći dio ispitanika smatra da sloboda medija u FBiH uopće nije ili je djelomično prisutna. Slična situacija je i u RS-u gdje većina građana smatra da ne postoji sloboda medija.
Kao i prethodne godine, više od polovine građana BiH smatra da je politička zavisnost osnovna prepreka u radu medija u BiH. S druge strane, dolazi do pada u percepciji građana da su finansijska zavisnost, nedovoljna profesionalnost te neadekvatan zakonski okvir dodatne prepreke slobodnom radu medija u BiH. Slična je situacija je i na nivou entiteta.
Prema mišljenju građana BiH, političari i političke stranke imaju ubjedljivo najveći uticaj na rad medija u BiH. Zasebno gledano entiteti također pokazuju slične rezultate kao i na nivou BiH. U dosta manjoj mjeri građani smatraju da vlasnici medija i urednici te biznismeni imaju utjecaj na rad medija.
Političare i političke stranke ispitanici smatraju glavnim kršiteljima novinarskih prava i medijskih sloboda. Najveći dio ispitanika smatra neprihvatljivim svaku vrstu napada na novinare i tu nema značajne razlike u odnosu na prethodnu godinu.
Većina ispitanika smatra da je rad novinara u BiH politički motiviran, ali ipak očigledan je pad takvog mišljenja u odnosu na prethodnu godinu.
Gotovo svaki treći ispitanik smatra da su teme o kojima bh. novinari izvještavaju dobro odabrane te da pokrivaju glavna interesiranja građana. S druge strane, sve više građana (58 posto) smatra da postoji određen broj tema koje se ne obrađuju dok 14 posto smatra da bh. novinari uopće ne obrađuju teme koje najviše interesiraju građane.
Građani u dobroj mjeri, nažalost, još uvijek smatraju da su napadi na novinare opravdani, ali se trend takvog mišljenja ipak smanjuje od 2018. godine, pokazao je izvještaj.
Također, građani BiH uglavnom smatraju da su svakodnevni život građana, zdravstvo, ekonomske teme, obrazovanje te socijalne teme, teme koje bi novinari trebali obrađivati više nego sada. S druge strane, korupcija i kriminal, vjerske teme, teme revijalnog karaktera i političke teme su teme za koje građani BiH smatraju da ne trebaju biti na dnevnom redu novinara u BiH.
Najveći dio građana BiH smatra da bi za unapređenje novinarskog rada kriteriji za ulazak u novinarsku profesiju trebali biti oštriji kao i unapređenje samog sistema obrazovanja novinara. Također, trećina smatra da je potrebno osigurati bolju primjenu zakona o zaštiti prava novinara.
Gotovo većina ispitanika se uglavnom najviše informira putem televizije i interneta te generalno smatra internet jako važnim ili važnim medijem za informiranje javnosti.
Većina građana smatra kako treba ukinuti pretplatu javnim RTV servisima te osigurati njihovo financiranje iz budžeta.
Anketiranje 501 građanina počelo je 30. marta do 19. aprila 2020. godine.
Izvor: Udruženje BH novinari
