Roboti umjesto kuca i mačića, Shift, Deutsche Welle (15 minuta)
Dvije hiljadite godine kompanija Sony ne samo da je prestala s proizvodnjom u izvjesnim dijelovima svijeta popularnog robotskog psa Aibo nego je istovremeno i ukinula korisničku podršku za taj proizvod. Da su znali u šta su se upustili, sigurno to ne bi uradili. Uslijedili su žestoki prosvjedi, a ljudi su ostali vjerni svojim digitalnim ljubimcima decenijama nakon prestanka proizvodnje. I danas su na cijeni majstori koji umiju opravljati i servisirati Aiba. Procjene govore da je 60 posto korisnika doživjelo pravu emocionalnu vezanost za ovo čudo robotike. To je bio razlog što su lucidne startup kompanije 2018. godine odlučile oživjeti robotirane ljubimce.
Okrugle forme, izražajne oči, dizajnirana umiljatost – sve su to odlike projekta Aibo 2 i sve su to razlozi zbog kojih se ljudi neshvatljivo emotivno vežu za nešto što prije možemo definirati kao igračke, ali što je, eto, u njihovim životima preuzelo ulogu istinskog ljubimca. Savremene kućne životinje od lima opremljene su kamerama i senzorima, reagiraju na vlasnika, mogu prepoznati više od 100 naredbi i ljudskih pokreta.
Ovo čudo košta 2.400 eura. Problem nije toliko cijena proizvoda koliko njegova kolekcionarska sklonost. Digitalni ljubimci sakupljaju hiljade podataka o vlasniku i pohranjuju ih u ono što zovemo oblakom. Proizvođači, naravno, garantiraju da vašim podacima neće manipulirati, ali…
Svaki Aibo razvija se u drugačiju ličnost, koja se formira na osnovu vlasnikovog ponašanja. U opticaju su desetine ovakvih proizvoda, poput nekakvih pseudomačijih ušiju, koje se natakare na glavu poput slušalica i navodno služe za ublažavanje stresa i lakšu komunikaciju s drugim ljudima. Kao, ne morate im ništa govoriti, nego im pokretima ušiju šaljete signale i poruke. Tu je i digitalni tuljan koji se, kažu investitori, posebno istakao u njezi oboljelih od Alzheimera, jer djeluje sedativno i poboljšava njihove kognitivne sposobnosti. Pravim životinjama zabranjen je ulaz u sobe ovakvih bolesnika, pa je tu nađen dodatni argument za prodaju tuljana na struju. Na Arktiku i Antarktiku ubijamo ih toljagama. Zatim, ima nešto što najviše liči na okrugli čupavi jastuk, ali zahvaljujući pokretnom repu s ugrađenim senzorima reagira na neke ljudske pokrete pa kupce asocira na mačku. Uglavnom, nema kraja sličnim izumima.
Autori to nisu izrekli – što više životinja čovjek ubija u realnom životu, to je jača potreba za metalnim ljubimcima i emocionalnom povezanošću s njima. Trend je očigledan, u kojem pravcu će se razvijati, to nam emisija snimljena ne tako davno, 2020. godine, ne govori. Ali da je ekipa uočila zanimljivu pojavu i odlično je obradila – jeste.
Osviještena Zemlja: Promjene, BBC Earth (25 minuta)
Jedna od rijetkih emisija na kanalu BBC Earth koje ne odgovaraju visokim standardima ove kuće. Najavni opis nudi više od samog sadržaja. U njemu gledatelj može pročitati da ga čeka dvadesetpetominutno putovanje kroz promjene kao najstresnije situacije u životu. Životinje su dobar primjer kako podnositi mijene, kao ih osvijestiti i biti spreman na sve što se dešava u nama, u drugima i oko nas. Zaista obećavajuće. Iskustva s dokumentarcima koji se mogu pogledati na BBC Earthu kazuju da je trebalo očekivati desetine zadivljujućih primjera iz svakodnevnice životinja, koji bi nam pokazali kako se nositi s promjenama u urbanim uvjetima. Umjesto toga, nešto sasvim drugo: veličanstvena arhiva ovog britanskog medijskog diva poslužila je kao vizuelna podloga za autorovo beskrajno variranje new age mudrosti.
Kada prihvatate promjene, oslobađate svoj um.
Kada smo prisutni bez ometanja, svjedoci smo prolaznosti vremena.
Ta promjena je neophodna kao smjena godišnjih doba. Kad joj se predamo, nalazimo tihu hrabrost. (Tiha hrabrost!)
Možemo da prekinemo buku i kada smo u središtu oluje.
I sve tako, bez smisla i povezujuće niti, bez stvarnog uvida u način na koji životinje aktivno proizvode promjene ili reagiraju na njih. Od pokušaja komparacije sa životom ljudi također nije bilo ništa. A čovjek je posljednje tri decenije zaista prošao kroz nevjerovatne mijene. Na našim prostorima od početka devedesetih suočili smo se s dramatičnom pojavom prvih kompjutera, pa su onda došli oni prahistorijski mobilni telefoni, potom su uslijedila prva uzbuđenja interneta, onda stiže nova generacija mobitela, pa društvene mreže, pa definitivna transformacija mobilnog uređaja iz telefona u kompjuter, trenutno svjedočimo kraju benzinske ere automobila, digitalizacija se uvukla u stanovanje i prešla na stvari… Umjesto profesionalnog zahvata koji bi obuhvatio te transformacije, dobili smo pouku da budnost ne može spriječiti promjene, ali može pomoći da ih lakše podnesemo.
Zbog čega je emisija promašaj? Pa zato što ekipa ove tv kuće uđe u običnu tvornicu olovaka i od toga napravi dinamičan film s kojeg čovjek ne može da skrene pogled. Mislili smo, ko od olovke napravi onakav dokumentarac, kakvu li će tek veličanstvenost spremiti od tema kakve su promjene i budnost…
