Izraelska vlada uvela je nove smjernice koje ograničavaju način na koji domaći mediji mogu izvještavati o ratu s Iranom.
Izraelski vojni cenzor, brigadni general Kobi Mandelblit, izdao uputstvo u kojem je najavio nova pravila o tome šta izraelske medijske kuće i novinari unutar zemlje smiju, a šta ne smiju objavljivati kada je riječ o posljedicama iranskih napada.
Nova pravila odnose se isključivo na sukob s Iranom. Ona posebno ograničavaju način na koji novinari i urednici mogu izvještavati o uticaju iranskih udara na Izrael.
U cirkularu pod naslovom “Rising Lion – Smjernice IDF cenzora za medijsko izvještavanje o napadu na izraelski front”, kancelarija glavnog vojnog cenzora naredila je urednicima da poduzmu „stroge mjere“ prilikom izvještavanja o raketnim i dron napadima.
Cenzor također upozorava na izvještavanje koje bi moglo ukazivati na lokacije napada ili operacije zračne odbrane, kao i na procjene štete koje bi mogle „pomoći neprijatelju“ i predstavljati „stvarnu prijetnju državnoj sigurnosti“.
Konkretno, novinarima i urednicima zabranjeno je snimanje ili emitovanje slika s mjesta udara, posebno u blizini vojnih objekata, korištenje dronova ili širokokutnih kamera za prikaz pogođenih područja, precizno navođenje lokacije pogođenih mjesta u blizini sigurnosnih instalacija, emitovanje slika lansiranja izraelskih raketa ili presretanja iranskih projektila te dijeljenje videozapisa sa društvenih mreža bez prethodne kontrole od strane cenzora.
Upozorava se i da neki snimci mogu biti „lažne vijesti koje je generisao neprijatelj“. Nova ograničenja stupila su na snagu odmah. U lučkom gradu Haifa u utorak rano ujutro uhapšeni su fotografi dok su postavljali kamere kako bi snimili moguće napade.
Novinari i urednici već su morali slati svaki članak koji se tiče izraelske sigurnosti vojnom cenzoru na odobrenje prije objavljivanja.
Prema postojećim pravilima, cenzor ima ovlasti da zaustavi objavljivanje bilo kojeg teksta ako postoji „skoro izvjesna šteta po sigurnost države“. Međutim, ne može ograničiti izvještaje samo zato što bi mogli naštetiti ugledu izraelske vojske ili političara.
Godine 2023. uvedene su dodatne restrikcije kroz izmjene antiterorističkog zakona koje kažnjavaju one koji „sistematski i kontinuirano konzumiraju terorističke publikacije“ ili koji emituju „direktan poziv na činjenje terorističkih djela“.
Organizacije za slobodu medija, poput Index on Censorship, upozoravaju da je definicija „sigurnosnih pitanja“ već ranije bila široka i uključivala vojsku, obavještajne službe, trgovinu oružjem, strane poslove i drugo.
Na odluku cenzora moguće je uložiti žalbu Vrhovnom sudu Izraela, koji ima ovlasti da takvu odluku poništi.
Prema magazinu +972, koji se bavi izraelsko-palestinskim pitanjima, zabilježen je „neviđeni porast cenzure“ otkako je počeo rat u Gazi.
Tokom 2024. izraelski vojni cenzor u potpunosti je blokirao 1.635 članaka, a djelimično ograničio još 6.265.
To znači da je prosječno intervenisano u 21 novinsku priču dnevno – više nego dvostruko u odnosu na vrhunac tokom rata u Gazi 2014. godine, i više nego trostruko u odnosu na prosjek u mirnodopsko vrijeme (6,2 intervencije dnevno).
Dodatnu složenost stvaraju propisi koji zabranjuju medijima da obavijeste čitaoce ako je dio članka cenzurisan – čitaoci ne mogu znati šta im je uskraćeno.
Nijedna zemlja na koju se izraelski lideri obično pozivaju nema instituciju poput vojnog cenzora.
Prema indeksu slobode medija Reportera bez granica (RSF), Izrael se trenutno nalazi na 112. mjestu od 180 zemalja – iza Haitija, Gvineje-Bisau, Južnog Sudana i Čada.
– Sloboda medija, pluralizam i urednička nezavisnost sve su više ograničeni u Izraelu od početka rata u Gazi, koji je Izrael pokrenuo 7. oktobra 2023. godine nakon smrtonosnog napada Hamasa – navodi RSF.
Također se ističe da političke veze igraju ključnu ulogu u imenovanju rukovodstva regulatornih tijela, te da su za intervjue s visokim zvaničnicima uglavnom odabrane samo izrazito provladine mreže, poput Kanala 14.
Izvor: Al Jazeera
