Mai Rupa svakodnevno putuje kroz Shan državu, dokumentirajući uticaj rata. Kao video novinar, snima i intervjuira ljude u selima pogođenim sukobima. Svjedočio je kako ljudi umiru ispred njega, a te scene ostavile su dubok emotivni trag.
On je jedan od rijetkih nezavisnih novinara koji još rade u Mjanmaru, gdje je vojni udar 2021. godine uništio medijske slobode. Zbog rizika, koristi pseudonim, kao i ostali novinari Shwe Phee Myay.
Većina novinara pobjegla je iz zemlje, ali ovaj tim nastavlja rad na terenu, u regionu gdje etničke oružane grupe decenijama ratuju s vojskom.
U martu 2021. godine dvije novinarke su jedva izbjegle hapšenje tokom protesta. U maju, vojska je upala u kancelarije medija, ali tim je već bio u bijegu, a u septembru je uhapšena novinarka Lway M Phuong i provela je skoro dvije godine u zatvoru.
Novinari su morali izbjeći gradove i putovati sporednim putevima. „Izgubili bismo po četiri-pet radnih dana sedmično,“ kaže urednica Hlar Nyiem. Uprkos opasnostima, nastavili su izvještavati.
Nakon razornog zemljotresa 28. marta, bili su među rijetkima koji su izvještavali iz pogođenih područja. „Oni i dalje otkrivaju istinu i prenose glasove koje vojni režim pokušava utišati,“ kaže analitičarka Thu Thu Aung.
Novi udar je došao iz SAD-a: administracija Donalda Trumpa i Elon Muskov DOGE ukinuli su USAID podršku nezavisnim medijima. U februaru je The Guardian izvijestio da je zamrzavanje sredstava izazvalo „egzistencijalnu krizu“ za novinare u egzilu.
U martu je najavljeno i ukidanje sadržaja na burmanskom jeziku kod RSE i VOA. „Neki su već otpustili osoblje, smanjili programe ili obustavili rad,“ rekla je Tin Tin Nyo iz mreže Burma News International.
– Bez nezavisnih medija, svijet neće znati šta se dešava u Mjanmaru – kazala je.
Trenutno su 35 novinara u zatvoru u Mjanmaru. Zemlja je 169. na svijetu po slobodi medija, a novinari rade pod stalnim strahom od hapšenja ili smrti.
Shwe Phee Myay ima milion pratilaca na Facebooku i njihovo izvještavanje je postalo ključno nakon vojnog udara. Medij je osnovan 2019. godine, tokom kratkog perioda političkog otvaranja.
Ali i vlada Aung San Suu Kyi je zatvarala novinare i blokirala pristup osjetljivim temama poput progona Rohinja. Nakon puča 2021. godine , situacija se dramatično pogoršala – internet je ograničen, medijske licence ukinute, novinari hapšeni.
U oktobru 2023. godine etničke grupe napale su vojne položaje, što je dovelo do masovne eskalacije i raseljavanja više od 500.000 ljudi. Shwe Phee Myay je bio među rijetkima koji su izvještavali s terena.
U januaru 2025. godine obaviješteni su da odobrena sredstva iz novembra ipak neće stići. Zbog toga su smanjili izvještavanje i otkazali obuke.
– Ako mi stanemo, ko će nastaviti izvještavati o ovim temama? To pitanje nas tjera da idemo dalje – kazao je glavni urednik Mai Rukaw.
Izvor: Al Jazeera