U nepune dvije decenije, otkako je kleveta u Bosni i Hercegovini iz sfere krivičnih postupaka novim zakonima uvedena u građanske parnice, broj tužbi koje se godišnje podnose protiv novinara i vlasnika medijskih kuća za klevetu enormno je porastao.
Samo tokom 2017. godine, prema podacima Udruženja BH novinari, aktivna su bila 173 slučaja u kojima su novinari, urednici medija i njihovi vlasnici tuženi za klevetu.
Kleveta je iznošenje ili prenošenje neistinitih činjenica o nekoj osobi koje štete časti i ugledu te osobe. Dvije su ključne stvari u kleveti i to iznošenje neistinite informacije ili informacije koja šteti časti i ugledu osobe na koju se odnosi.
Novi broj E-novinara donosi tekstove upravo o kleveti i njenim različitim aspektima – od korištenja tužbi kao vrste pritiska na medije i novinarske etike, pa do problema u zakonskoj regulativi i stručnosti advokata i sudija koji se bave ovakvim slučajevima.
Urednica biltena E-novinar Maja Radević u uvodniku naglašava da u tužbama protiv novinara prednjače, naravno, političari, koji su i najčešći subjekti novinarskih tekstova i priloga, a slijede ih dužnosnici na svim novima vlasti, direktori javnih preduzeća i institucija te druge javne ličnosti.
– Odštetni zahtjevi kreću se od skromnih nekoliko stotina, pa do više desetina hiljada KM, ovisno od vještačenog stepena „duševnih boli“ nanesenih tužitelju, ali i visine funkcije koju obnaša – navodi.
Međutim, ono što je posebno zabrinjavajuće je činjenica da u posljednje vrijeme tužbe za klevetu protiv medija i novinara sve češće podnose najviši pravosudni djelatnici – glavni tužitelji, predsjednici sudova te članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH.
– Novinari će nerijetko reći da je u takvim slučajevima, po sistemu „kadija te tuži – kadija ti sudi“, pravna bitka za njih unaprijed izgubljena. I zaista, može li se u takvim okolnostima uopće očekivati drugačiji ishod – upitala je Radević.
Dodaje i da je tumačenje tri postojeća zakona o zaštiti od klevete (entitetskih i Brčko Distrikta) poseban problem. Već godinama se između novinarske zajednice s jedne, i pravosudne s druge strane, lome koplja ponajviše oko pitanja na kome je zapravo teret dokazivanja u postupcima koji se odnose na klevetu.
Naravno, ističe, ne treba zanemariti ni pitanje odgovornosti novinara prema profesiji i javnoj riječi. U vremenu u kojem su web portali preuzeli primat nad ostalim medijima, a vijesti i teme koje okupiraju medijski i javni prostor se smjenjuju iz minute u minutu, realnost je takva da većina novinara imaju (pre)malo vremena da se istinski posvete temama koje obrađuju i provjere istinitost činjenica kojima raspolažu, pa tako ponekad i nenamjerno, u brzini i nepažnji, „oklevetaju“ nekoga.
– Ponekad to rade i sa namjerom, iz različitih (a najčešće političkih) interesa vlasnika ili urednika medija, svjesni i unaprijed spremni na to da će ih za koji dan od objavljivanja priloga na redakcijskom stolu dočekati mrska „plava koverta“ – napisala je u uvodnom tekstu novog broja E-novinar Maja Radević.
Za ovaj broj biltena E-novinar pišu profesorica na Odsjeku žurnalistike Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Lejla Turčilo, novinarka Arijana Saračević Helać, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH Arben Murtezić i advokat Davor Bunoza.
Izvor: BH Novinari
