Desilo vam se da imate previše ispita u kratkom vremenskom roku, glava vam je puna svega osim gradiva, a seminarski radovi čekaju? ChatGPT vam nudi gotov rad u par klikova. Brzo, jednostavno, gotovo genijalno – ili ne? Dok vam umjetna inteligencija štedi vrijeme, postavlja se ozbiljno pitanje – varate li time sistem ili, još gore, sami sebe?

Budućnost obrazovanja u Bosni i Hercegovini možda još neće u potpunosti zavisiti od AI, ali način na koji ga koristimo danas već govori mnogo o nama – kao studentima, ali i kao profesorima.

“Tehnologija nam je olakšala pristup informacijama, ali je istovremeno demotivirala mlade ljude da posegnu za ozbiljnom literaturom i otkriju širu sliku”, mišljenja je student žurnalistike, Amer Jusić.

Za njega korištenje umjetne inteligencije, ako se zloupotrebljava, “može biti jednako varanju kao i puštanje prijatelja da vam uradi online test”.

Smatra da se i profesori mogu ogriješiti o isti problem ako koriste AI da izgrade lekciju iz gradiva koje ni sami ne razumiju najbolje.

“To je jednako varanje kao i kad učenik iskoristi AI da dobije produkt koji prirodno ne može napraviti.”

Iako vidi prednosti u brzom pristupu informacijama, napominje: “Gubimo volju da tragamo dublje, da čitamo, da razumijemo”. Njegov zaključak je jasan – AI može biti dobar pomoćnik, ali nikako zamjena za naš vlastiti trud i znanje.

Najkorišteniji AI alat u obrazovanju: ChatGPT

Trenutno se čini da se umjetna inteligencija (AI) najčešće primjenjuje u obrazovanju kroz alate generativne umjetne inteligencije, kao što je na primjer ChatGPT. Studenti i nastavnici koriste ove alate za razne zadatke, od kreiranja i poboljšanja tekstova, preko pojašnjavanja koncepata, do generisanja nastavnih materijala.

“S obzirom na to da AI ima potencijal da bude stalno dostupan izvor informacija, personalizovani mentor koji prati individualni napredak i stil učenja studenta, te da generiše i vrši evaluaciju nastavnih materijala, uloga profesora će se, po svemu sudeći, promijeniti“, kaže Mubina Kamberović, doktorantica na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.

Ključna prednost AI u obrazovanju je u njenoj sposobnosti prilagođavanja. Međutim, jedan od ključnih rizika je prekomjerno oslanjanje na AI alate, što bi moglo umanjiti razvoj kritičkog mišljenja i samostalnog učenja. Također, trenutno značajan izazov za širu primjenu AI u obrazovanju predstavljaju visoki troškovi razvoja i održavanja neophodne infrastrukture i modela na nivou obrazovnih institucija.

Dugoročan utjecaj prisutnosti AI u obrazovanju na razvoj kreativnosti kod mladih tek treba biti u potpunosti istražen. Međutim, dosadašnje studije koje su ispitivale kratkoročne efekte upotrebe AI sugerišu značajan potencijal za inspiraciju i pružanje različitih perspektiva studentima. S druge strane, postoji i mogućnost pojave određenih ograničenja, poput poteškoća u osmišljavanju potpuno novih rješenja pored onih koje nudi AI, kao i potencijalno smanjenje samopouzdanja uslijed straha od zamjene ljudskog rada sa AI.

Prema istraživanju Antonie Krvavice, prednosti su samo jedna strana medalje.

“Pored personalizacije nastave i brzog povratnog odgovora, AI donosi i ozbiljne nedostatke – smanjenje ljudske interakcije, ovisnost o tehnologiji, pad kreativnosti i visoku cijenu opreme. Uz to, etičke dileme i dalje su bez jasnih odgovora.”

Živa riječ je nezamjenjiva

Profesorica filozofije Mirela Karahasanović, koja predaje na Univerzitetu u Tuzli, direktno se susreće s tamnom stranom umjetne inteligencije.

“Studenti koriste vještačku inteligenciju vjerovatno više nego profesori i često bolje znaju kako je zloupotrijebiti.”

Otkriva da je zbog porasta plagiranih radova odlučila potpuno ukinuti seminarske radove.

“Umjesto toga, radimo eseje, prezentacije, radionice, razgovaramo. Tako odmah vidim ko je pročitao tekst, kako ga je razumio i koliko je tema stvarno obrađena.”

Upotreba AI, prema njenim riječima, prijeti da potpuno potkopa smisao obrazovanja.
“AI se razvija toliko brzo da softveri za otkrivanje plagijata ne mogu da ga prate. Tradicionalni usmeni ispit, i pored svega, ostaje najbolja zaštita od intelektualnog nepoštenja” – smatra profesorica Karahasanović. Pored opasnosti od plagijata, ističe i dublji problem.

“Gubi se volja za trudom, za istraživanjem, za čitanjem – a to su temelji svakog pravog znanja.”

Odgovorno i kreativno korištenje

Profesor Mirza Mahmutović, stručnjak iz oblasti novinarstva, smatra da AI može unaprijediti obrazovni proces – ali samo ako se koristi kao alat, a ne kao zamjena za vlastiti rad.

“U novinarstvu, gdje je ključna analiza i provjera činjenica, studenti moraju znati razliku između pomoći i prečice. Ako AI koristimo da zamijeni naše mišljenje – gubimo ono najvažnije: kritičko razmišljanje i kreativnost.”

Mahmutović dodaje da AI može pomoći studentima da lakše vizualizuju podatke, kreiraju multimedijalne sadržaje i inovativno predstave informacije, ali da ipak treba imati na umu da alati umjetne inteligencije ne razumiju značenje, kontekst ni etiku.

“Studentima treba stalno naglašavati da AI može biti alat, ali nikada zamjena za originalnu ideju” – smatra profesor Mahmutović.

Mnogi smatraju da AI neće promijeniti samo način rada studenta, nego bi vrlo vjerovatno mogao uticati i na način rada kod samih profesora.

“Profesor više neće biti neko ko samo prenosi informacije. Biće mentor koji pomaže studentima da razviju kritičku pismenost, da prepoznaju granice tehnologije i koriste je odgovorno i kreativno”, pojašnjava profesor Mahmutović.

Nije pitanje da li koristiš AI, nego kako

Umjetna inteligencija može biti snažan oslanac u obrazovanju – od personalizacije nastave do pomoći u istraživanju i tehničkim zadacima. Međutim, ako se koristi bez razumijevanja i etičkog okvira, postaje prečica koja vodi u površnost, zavisnost i gubitak suštine učenja.

Kako poručuju i profesori i studenti, ključno je pitanje: koristimo li AI kao asistenta ili kao zamjenu za vlastiti trud? Jer, dok god je alat – može nas ojačati, međutim ukoliko postane štaka- sve što može jeste da nas umnogome uspori.