FTV: Kako reaktuelizovati stare priče?
- – 22. februar 2021.
KO JE ZA, A KO PROTIV BUDŽETA? U Dnevniku 2 urednice Amre Zaklan (četvrtak) govorilo se o usvajanju Nacrta budžeta institucija BiH, a glavne polemike se vode oko povećanja plata zaposlenima. Da li je moguće povećati plate službenicima, bez da se povećaju plate i funkcionerima? Ministar financija Vjekoslav Bevanda tvrdi jedno, sindikalci drugo. U ovakvim situacijama korisno bi bilo dobiti i treće nezavisno mišljenje, ili da se novinari potrude sami razjasniti stvar gledateljima. Ministri iz Republike Srpske navodno se protive budžetu jer žele sredstva usmjeriti na saniranje privrede od posljedica epidemije. Ali i tu se FTV ne upušta u dublje razmatranje. Jesu li to zaista jedine namjere partija iz manjeg entiteta? Ono što je upadljivo nedostajalo u prilogu o budžetu jesu razmišljanja opozicionih prvaka. Svaka potrošnja javnih sredstava ili rasprava o budžetu je i vrhunsko političko pitanje u kojem opozicija mora igrati centralnu ulogu u informativnom programu.
RAST BDP-a: Isti dan federalna ministrica financija Jelka Milićević izjavila je da ćemo sa planiranim novim zaduženjima i investicijama moći zadržati rast BDP-a od 2,5% do 3,5%. Istina jeste da cijeli svijet prolazi kroz zdravstvenu i ekonomsku krizu bez presedana, ali skromne ambicije i najave zaslužile su osvrt. Koliki je rast BDP-a uopšte potreban našoj zemlji da sustignemo zemlje sa dna liste EU? Kako se do sada kretao BDP? Je li ministrica realna u procjeni, preskromna ili čak ambiciozna? Šta je kontekst koji prati njenu izjavu o kursu razvoja u periodu koji dolazi? Sve je to izostalo jer se dnevnici ne umiju izboriti s ekonomskim temama, a urednici prepoznati trenutak kada mogu graditi priču.
REPORTAŽA: U nedostatku vrućih aktuelnosti, urednik Sanjin Bećiragić sredinom prošle sedmice Dnevnik 2 otvara reportažom o promašenoj investiciji koja se trebala završiti velelepnim turističkim gradom u Trnovu. Umjesto najavljene infrastrukture, na poljani se vidi tek nekoliko kuća u izgradnji. U opštini sve prebacuju na investitora, investitor tvrdi da uskoro ulazi u projekat ambicioznije, a sve se čini da se radi o megalomaniji bez pokrića. Novinarka Maida Muhović sve je opisala kovanicom „od spektakla do debakla“. I tu se malo šta može dodati. Dnevniku 2 treba više ovakvih priča koje naizgled bajatu vijest reaktuelizuju, izazivajući ponovno interesovanje.
OCJENA: 4
BHT1: Za sve su krivi šetači bez maski?
- – 22. februar 2021.
RAZGOVOR S POVODOM: U prošloj analizi kritikovali smo BHT1 jer dolazak novog soja koronavirusa nije predstavljen dovoljno ozbiljno. Urednik Milan Đurović sada je ispravio grešku otvarajući Dnevnik 2 razgovorom s Teufikom Goletićem, profesorom sa Veterinarskog fakulteta u Sarajavu, koji je građanima objasnio zašto je i koliko je opasan detektovani soj. U naslovu je stajalo da se soj brže širi, a građani su pozvani na dodatni oprez.
ŠETAJU BEZ MASKE U ZEMLJI U KOJOJ SU KAFIĆI PUNI: BHT1 jeste protekle sedmice vratio epidemiju u fokus, ali taman kada smo pomislili da se to čini na pravi način, uslijedio je kiks. U vikend izdanjima u dva navrata (urednica Adisa Dedić Kološ) za povećani broj infekcija ponajviše se prozivaju građani. I to direktno građani koji šetaju ili sjede na otvorenom prostoru, a koje se kamerom hvata (uz anonimizaciju lika) kako su bez maski. To se onda ističe u javljanjima reportera koji nam kažu kako te slike građana koji su na otvorenom bez maske najbolje ilustruju koliko smo opušteni. U državi u kojoj je dopušteno sjediti u kafićima, i u kojoj gotovo da nema mjera ograničenja protiv širenja zaraze, prozivati šetače ili one koji sjede na otvorenom što nemaju maske vrhunski je cinizam. Uostalom, više nismo u prvim danima ili mjesecima pandemije kada se premalo znalo o načinima širenja zaraze. Otvoreni prostor se smatra relativno sigurnim, a zatvoreni prostori predstavljaju neuporedivo veći rizik. Ponavljala se i mantra da će krizni štabovi pooštriti mjere ako to bude neophodno. Urednicima i novinarima bi bolje bilo da se bave donosiocima odluka i zdravstvenim vlastima nego građanima na otvorenom bez maske koje je najlakše prozvati za odgovornost.
KO JE ODGOVORAN? Dobra vijest je da BHT1 i dalje tretira vakcinaciju kao top temu, iako su probijeni svi rokovi i vakcine se ne naziru (ponedjeljak, Anel Nurković). Loša vijest je što i dalje ne znamo ko je Ankica Gudeljević ili političarka koja je na čelu ministarstva koje se proziva kao najodgovornije. Imunizacija nikako da postane neugodno pitanje koje se postavlja onim najodgovornijim donosiocima odluka kao što su Zoran Tegeltija ili ministrica civilnih poslova. Zanimljivo je da Ministarstvo civilnih poslova, kao institucija koju prozivaju svi drugi nivoi vlasti, odgovor medijima daje u vidu saopštenja. Nikako da neko izađe ispred ministarstva, obrati se javnosti i preuzme odgovornost.
OCJENA: 4
KOMPARATIVNA ANALIZA: Oba medija su u sedmici iza nas napravila isti propust jer u polemikama oko novog državnog budžeta nisu uključila opozicione prvake. To je ozbiljan propust na obje televizije jer se donošenje budžeta predstavlja kao neko tehničko pitanje, a ne kao prvorazredno političko pitanje. Valjda i opozicionari imaju mišljenje o tome da li treba povećati plate budžetskim korisnicima. Glas opozicije mora se čuti na javnim televizijama, pa čak i ako se oni sami ne bore da dobiju svoje minute. Kada god se o nekom bitnom pitanju oglašava ministar/ica, kao što se u slučaju budžeta oglasio Vjekoslav Bevanda, treba dati riječ i opoziciji.
Plus sedmice
BHT1
Teo Zorić donosi solidan prilog o domaćem tržištu duhana. Proizvodnja je zamrla, crno tržište cvjeta, a država ne odustaje od visokih akciza.
FTV
Reportaža o promašenoj investiciji. Kratko, sažeto, ilustrativno.
Minus sedmice
BHT1
Slično kao na FTV-u, Nacrt budžeta institucija BiH prošao je bez konsultovanja opozicije u TV prilogu (urednica Blažica Krišto).
FTV
U prilogu o izborima u Srebrenici koje bojkotuje probosanski politički blok date su četiri izjave lidera iz ovog bloka i samo jedna izjava Milorada Dodika kao predstavnika suprotstavljenog bloka (urednica Amra Zaklan).