Gledali smo nešto bolja izdanja dnevnika negoli prethodnih sedmica. Dnevna politika stavljena je u stranu, što je informativne emisije učinilo gledljivijim i kvalitetnijim
FTV: Da li se Dodiku daje previše pažnje?
26. juni – 2. juli 2018.
DOBRO POSTAVLJENA PITANJA: Uvijek je dobro kad se urednici odluče biti slobodniji i kreativniji ne isporučujući nam vijesti kao na fabričkoj traci koju pokreću agencijske pripreme. Urednica Nevzeta Škrijelj-Koljenović je povodom austrijskog predsjedavanja Evropskom unijom postavila pitanje šta će to značiti za Zapadni Balkan? Ovom viješću je i otvorila Dnevnik 2. Isti dan (subota) saznali smo nešto više i o dodatnim pitanjima (njih preko 600) na koje će naša zemlja morati odgovoriti Evropskoj komisiji. Šta je nedostajalo? Pa možda i nešto slobodniji odgovori na dobro postavljena pitanja. Koliko smo daleko od članstva u EU? Šta su glavne kočnice? Mogli su se ponuditi i odgovori bazirani na objektivnom pregledu dosadašnjih političkih prilika. Ili, npr., zanimljivo bi bilo posmatrati evrooptimistična poređenja političara sa stvarnim dešavanjima.
OPET DODIK KAO VIJEST: “Dodik je ponovo negirao Bosnu i Hercegovinu”, u uvod priloga je stavila urednica Jadranka Milošević. Ali vijesti u kojima se Milorad Dodik pojavljuje kao glavni akter negiranja države čiji je funkcioner odavno više nisu novost. One su u službi njegove dnevne promidžbe. Njihovo izdvajanje u zasebnu cjelinu izgleda prevaziđeno. To je osuđeno da bude nepodnošljivo dosadna reciklaža. Nažalost, urednici FTV-a redovito predsjedniku SNSD-a daju ekskluzivni tretman.
IZDVOJENO:
Stiče se utisak da su obje televizije propustile skupštinsku sjednicu u Republici Srpskoj (ponedjeljak) staviti u prve minute u danu koji nije bio naročito atraktivan. Osim još jedne blokade saobraćajnice u režiji demobilisanih boraca, taj dan nije bilo drugih udarnih vijesti. Urednica Amra Zaklan, kao i njena kolegica Samira Krehić sa BHT1, ipak se nisu odlučile u prvi plan staviti slučaj Davida Dragičevića.
OCJENA: 6
BHT1: Konačno dnevnik koji postavlja pitanja i pokušava dati odgovore
26. juni – 2. juli 2018.
KAKO SE KUPUJE SOCIJALNI MIR? BHT1 se još uvijek gubi u programskoj dezorijentaciji prouzrokovanoj Svjetskim prvenstvom u Rusiji. Nekad smo gledali Vijesti, a nekad Dnevnik 2. Kako god, i u skraćenom izdanju su opet prenijete sve bitne informacije, pa nas je Seid Masnica u nedelju izvijestio o mogućim posljedicama povećanja plata i boračkih dodataka po MMF-ov aranžman. Obje televizije su spremno dočekale ovu vijest, izdvajajući mišljenja analitičara i kritičara odluke o očitoj predizbornoj kupovini socijalnog mira. Ali opet, brojke su mogle biti bolje iskorištene. Naprimjer, bilo bi zanimljivo da se neko od urednika poigrao kretanjima prosječne plate u nas u posljednjih nekoliko godina poredivši je s prosječnom potrošačkom korpom ili platama u regionu. Beogradski tjednik NIN svu svoju oštricu nad politikom Aleksandra Vučića oštri nemilosrdnom ekonomskom kritikom sazdanom od brojki i statistike. Nešto što nama uporno nedostaje.
PRILOG + REFLEKSIJA: Upravo bismo tako mogli imenovati koncepciju urednice Svjetlane Topalić koja je u petak Dnevnik 2 pretvorila u tematski zaokruženu emisiju kojoj se malo šta može prigovoriti. Prvo je slijedila vijest, a onda njeno preispitivanje i sagledavanje mogućih posljedica. Recimo, briselski zaključci zemalja članica EU o migrantskoj krizi i šta to znači za nas. Ili, nova sredstva za prometnu infrastrukturu nam se smiješe. Ali odmah zatim Topalić obrađuje šta ta sredstva zaista mogu donijeti ako svjedočimo zastoju u izgradnji modernih saobraćajnica uprkos optimizmu resornih ministara. Ono što je jedino nedostajalo jeste upečatljivije izdvajanje podataka koji bi odlično oslikali svu tugu naše cestogradnje. Naprimjer, koliko kilometara autocesti se trenutačno gradi, a koliko je sagrađeno u posljednje četiri godine? Pristup u kojem se vijest sagledava kroz njene odjeke zaslužuje pohvalu i izdvajanje.
IZDVOJENO:
Kao i FTV, i BHT1 je postavljao smjelija pitanja koja bi drugi mediji eventualno mogli preuzeti. Naprimjer, da li se BiH pretvara u izbjeglički kamp? Kakve sve posljedice će imati briselska politika zatvaranja granica?
OCJENA: 7
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Ljetni predah od uzavrelih političkih događaja i nogometna epizoda iz Rusije kao da su dobro došli našim javnim televizijama. Dnevnici su bili tematski oblikovani, urednici su postavljali pitanja, stvarali vijesti… Sve ono što najčešće izbjegavaju. Naravno, sve to može mnogo bolje i uvjerljivije. Ali gledali smo nešto bolja izdanja nego prethodnih sedmica. Dominirale su dvije teme: evropske integracije i migrantska kriza. Dnevna politika je stavljena u stranu, što je informativne emisije učinilo gledljivijim i kvalitetnijim. I to je već redovna pojava, što nas dovodi do zaključka da naši urednici i novinari ne znaju pratiti politička zbivanja. Ili drže stranu nekoj od opcija, ili se moralisanjem dokazuje moralna superiornost spram “zlih prljavih političara” koji su listom isti. Tada se i obilato koriste opšta mjesta koja su sada izostala. Obje televizije su sa povećanom pažnjom pratile vijesti iz svijeta, pa je i to izgledalo kao osvježenje u odnosu na prethodne sedmice. Gledatelji bi stoga u ljetnoj pauzi od vruće informative možda mogli gledati bolje i posvećenije priloge na kakve i nismo navikli.
