Živimo u modernom dobu gdje većini nas dan započinje i završava s telefonom u rukama. Prva dnevna aktivnost je da upalimo društvene mreže i pogledamo šta su to naši prijatelji ili jednostavno osobe koje pratimo radile u toku prethodne noći, i tek nakon što prelistamo news feed ustajemo iz kreveta i okrećemo se svakodnevnim aktivnostima.

Većina starijih korisnika interneta vjerovatno se sjeća MSN-a i popularnih društvenih platformi kao što su MySpace, Blogger ili Friendster, koje su služile isključivo za razmjenu podataka, u poslovne svrhe, ili su u rijetkim slučajevima predstavljale kratki oblik komunikacije između prijatelja kako bi dogovorili izlazak. Tada je za ovaj vid komunikacije bio potreban računar ili laptop, a telefoni su se koristili za pozive ili SMS poruke.

Malo je poznato da prva društvena mreža potiče još iz 1997. godine, njen naziv je bio SixDegrees.com i koristila se sve do 2001. godine. Svrha je bila da povezuje korisnike na šest različitih nivoa prema kojima će im biti moguća komunikacija, po čemu je zapravo i dobila ime. Njenim nasljednicima smatraju se danas popularne društvene mreže poput Facebooka i Twittera, koje su osnovane na sličnom konceptu.

Ono što je drugačije jeste da se pojavom smartphonea otvaraju brojne opcije koje ranije nisu bile moguće. Internet prije svega postaje dostupan svima, 24 sata dnevno, a mlađe generacije koriste ga upravo u svrhe društvenih mreža među kojima su najpopularnije ipak Facebook i Instagram.

Pojava i razvoj društvenih mreža današnjice

Facebook je kreirao Mark  Zuckerberg 2004. godine. Iako je prvobitna svrha ove društvene mreže bila komunikacija između studenata Harvarda, niko nije mogao ni predvidjeti koliki će uspjeh ona ostvariti. Prema podacima iz 2017. godine, Facebook je imao više od dvije milijarde aktivnih korisnika, međutim, novija istraživanja, provedena u aprilu 2018. godine, pokazuju kako on više nije dominantna društvena mreža među mlađim korisnicima, već tu titulu preuzimaju Instagram i Snapchat. Facebooku se u ovom slučaju, prema istraživanjima provedenim u SAD-u, okreću ljudi dobne skupine od 25 do 35 godina.

Prvobitno kreiran isključivo za obradu i dijeljenje fotografija, Instagram ubrzo dobija i mogućnost razmjene poruka, što u velikoj mjeri utječe na njegovu popularnost i sve širu rasprostranjenost. Osnovali su ga Kevin Systrom i Mike Krieger još 2010. godine, a samo dvije godine nakon, kompaniju preuzima Facebook.

Utjecaj interneta na društvo i medije

Korištenje interneta i sve brži razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije polako zauzima vodeće mjesto u odnosu na sve ostale medije. Na taj način društvene mreže postaju zapravo jedan od oblika medija današnjice. Svima je omogućen pristup informacijama, i kreiranju istih, što zapravo dovodi u pitanje relevantnost svega što se nudi.

U drugu ruku, sve to nekako olako zanemarujemo s obzirom da nam internet pruža mnogo više mogućnosti nego bilo koji drugi medij. Korisnici se mogu dopisivati, razgovarati, tražiti razne informacije, gledati filmove, slušati muziku, kupovati, pisati razne tekstove, sastavke i prezentacije, učlanjivati se u klubove i grupe, tražiti i upoznavati osobe sličnih interesa i još mnoštvo zanimljivih stvari.

Jedan uređaj koji omogućava pristup internetu, bilo da se radi o pametnom telefonu, računaru ili laptopu, automatski omogućuje korištenje usluga radija i televizije, a umjesto kupovine novina i časopisa, moguće je sadržaje jednostavno pročitati na web-stranicama. Sa samo nekoliko klikova, mogu se čitati knjige ili čak slušati njihove audio verzije, a za sva pitanja na koja ne znamo odgovor, jednostavno – treba pitati Google!

Najbogatiji čovjek 2019. godine je Jeff Bezos, kreator Amazona, jedinstvene aplikacije koja omogućava korisnicima da kupuju putem interneta. Počeo je s prodajom knjiga, međutim s vremenom, kako je rasla sama popularnost aplikacije, rasla je i njena ponuda. To zapravo govori o samim promjenama navika potrošača − zašto se koristiti „staromodnim“ načinom kupovine, kada sve što trebate možete naručiti online, po pristupačnim cijenama i dostavom na kućnu adresu. Sigurna sam da je malo onih koji nikada nisu ništa naručili preko interneta, ako ništa, barem iz znatiželje…

Like + Share = Money

Internet je počeo nuditi bezbroj zanimanja koja mogu donijeti novac. Bilo da se radi o jednostavnom pisanju bloga pa do snimanja YouTube videa. Samim tim javlja se novo zanimanje – influencer. Dok je to u SAD-u već odavno zastupljeno, na Balkanu se javlja prije nekih sedam godina, a prva influencerka je i danas popularna Zorana Jovanović – Zorannah.

Snimanje svakodnevnih životnih radnji, pričanje u kameru na određenu temu te dijeljenje nekih privatnih stvari sa svojim pratiocima se čini kao lagan posao, ali on ipak zahtijeva mnogo energije. Kada je riječ o Balkanu, Zorannah je svakako probila led, ali danas imamo desetine youtubera, kao što su BakaPrase, Nadja Stanojević, Lea Stanković, Cale ST, Muđa, Jana Dačević itd., dok na našoj sceni definitivno najveću pažnju privlače Hana Hadžiavdagić, Sabrina Tubić, Naida Bojnak te Mirza Mustafagić.
Gledanje njihovih videosnimaka postalo je jedna od glavnih zanimacija tinejdžera, a da oni itekako utječu na mlade, može se zaključiti na osnovu broja pregleda, pratilaca i šerovanja.

Mladi u BiH i upotreba interneta

Prema istraživanjima provedenim 2014. godine, navedenim u Studiji o mladima u Bosni i Hercegovini, 29,9% mladih kaže kako internet najčešće koriste za društvene mreže, primarno Facebook i Instagram, dok Snapchat nije toliko široko rasprostranjen u našoj zemlji. Glavni izvor informacija o bilo kojoj temi predstavljaju upravo društvene mreže, dok televiziju gotovo nikako i ne gledaju. Ispitanici koji su se izjasnili kako ipak gledaju televiziju rekli su da je to između jedan i dva sata dnevno, a da je i tad ne koriste kako bi se informisali, pogotovo ne o političkim dešavanjima u zemlji ili u svijetu, već u najvećoj mjeri da bi pratili muzičke i zabavne sadržaje te reality show programe. Većina njih ipak Facebook ili Instagram koriste za komunikaciju sa svojim prijateljima, za dijeljenje i praćenje sadržaja koji dijele njihovi prijatelji ili poznanici, te osobe koje oni lično smatraju zvijezdama (bilo da se radi od pjevačima, glumcima, sportistima, modelima, učesnicima reality show programa ili influencerima).

Ukoliko uđete na profil mlade osobe i pregledate listu ljudi koje prosječan tinejdžer ili adolescent prati, uočit ćete kako gotovo ne postoji osoba koja ne prati barem jednog influencera.

S druge strane, mladi nisu jedini koji ih prate. Prate ih i stariji, dok oni to na jedan način znaju unovčiti. Za primjer sam već navela Mirzu Mustafagića, koji je u svojim dvadesetim godinama pronašao način da se istakne iz mase. On svoje videouratke snima s mamom Amirom, a nerijetko su prožeti ogromnom dozom humora.

Svoju uzrečicu topina ljudi prvenstveno je pretvorio u hashtag koji za sada ima skoro pet hiljada objava, nakon čega je kreirao liniju dukserica sa istim natpisom, a one su u rekordnom vremenu rasprodate. Pored toga, uspio je osnovati i privatnu firmu, PR2M, koja se bavi promocijom društvenih mreža i koja je za jako kratak period ostvarila uspjeh.

Ono što se svakako može izvući kao poenta jeste da društvene mreže mogu imati dobru i lošu stranu. Loša je da se stvara otuđenost među ljudima, komunikacija face to face se svodi na minimum, a čak i ako dođe do nje jako je površna.

Pojavom društvenih mreža riječi se zamjenjuju stickerima ili popularnim skraćenicama (msm umjesto mislim, vcrs umjesto večeras, ktb umjesto kod tebe i sl.).

Međutim, za one koji ih znaju koristiti na pravi način, i koji su od njih umjesto zabave napravili zanimanje, društvene mreže su se pokazale kao značajan izvor zarade.