MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

Ne brinite zbog poplava. Rezervni sastav policije je na terenu!

SEDMICA U OKU TVITERAŠA: O uniformama i strašnim sjećanjima, o ratu i idiotima, kako fasade objašnjavaju politiku i zašto je dobro u ovim teškim danima gledati RTRS

BHT1 I FTV: Neće biti djece za rat i zašto to ne čujemo u Dnevniku 2?

FTV nije činio propuste kao BHT1 i hrabro je otvarao aktuelne teme. BHT1 je, s druge strane, upisao jednu od gorih sedmica. Protesti zdravstvenih radnika nisu bili ni u špici

RTRS I BNTV: Aktivacija plana za priključenje NATO savezu na čekanju

Nemogućnost postizanja dogovora oko aktiviranja MAP-a RTRS je iskoristio kako bi podigao političke tenzije. BNTV je objavio uravnotežene informacije

BHT1 I FTV: NATO i Vojska Kosova bitniji od saobraćajnog kolapsa

Snijeg je pokrio našu zemlju već u petak, izazivajući saobraćajni kolaps na mnogim dionicama. Gledatelji su o tome mogli saznati tek dan kasnije

RTRS I BNTV: Slučaj “Orić” i profesionalne konsekvence

Plus nedjelje RTRS Nijedan izvještaj. BNTV Izvještaj novinarke Bojane Vinčić koji je samo jedan u nizu primjera kako se upravljanje javnim preduzećima u RS-u povjerava podobnim političkim kadrovima. I da se u tome ide toliko daleko da se zarad toga mijenjaju i statuti javnih preduzeća. U ovom slučaju riječ je o JP “Putevi RS”, gdje je statut izmijenjen pa “Putevima” ubuduće može rukovoditi i inžinjer tehnologije tekstilnog smjera. Minus nedjelje RTRS Iako izvještaji o presudi ratnom komandantu Srebrenice ulaze u minus nedjelje zbog tendencioznog i neprofesionalnog načina na koji su prezentirani, njima dodajemo i izvještaj novinarke Maje Blagojević iz Dnevnika 12. oktobra. Pravo je čudo kako nekom uspije da izvještaj koji počinje po ko zna kojim komentarom predsjednika RS-a Milorada Dodika o presudi Naseru Oriću spoji sa stavom ponovo Dodika o bivšem glavnom revizoru RS-a i završi ga stavom entitetskog predsjednika o nedostatku sirovina za rad Destilacije u Tesliću. BNTV Presuda Naseru Oriću bila je tema dana i u Dnevniku 10. oktobra. U kontekstu poziva predsjednika RS-a Milorada Dodika srpskim sudijama i tužiocima da napuste Sud i Tužilaštvo BiH, navedeno je da istovremeno “Dodikovi ljudi pomažu Orićevim fanovima da dobiju posao”. Slijedi potom navođenje imena čovjeka (Bošnjaka) koji je, navodno uz veze članova SNSD-a, dobio posao u Osnovnom sudu u Banjoj Luci, da se bavio fotografisanjem i da se fotografisao i s Orićem.

RTRS I BNTV: OTPIS STANOVNIŠTVA

Plus nedjelje RTRS Nijedan izvještaj ne izdvajamo za ovu rubriku. BNTV Izvještaj novinara Mite Travara koji je ukazao na način na koji su litvanski biznismeni, uz prešutnu saglasnost institucija RS-a, godinama, od trenutka privatizacije do odlaska u stečaj i njihovog bijega iz BiH, nezakonito izvlačili novac. I činjenicu da do danas niko za to nije odgovarao niti su okončane istrage u tom predmetu koje je vodio MUP RS. Minus nedjelje RTRS Cijeli Dnevnik 2 od 30. juna (urednica Nada Arlov), počevši od neutemeljenih optužbi na račun ministra spoljne trgovine BiH Mirka Šarovića, kome novinar Stefan Ličina, vadeći mu izjave iz konteksta, imputira da se zalaže za potpisivanje SPP-a, odnosno izdaju interesa RS-a. Tu je i neprofesionalna najava objave rezultata popisa stanovništva Vesne Stakić, koja obiluje komentarima tipa “Velimir Jukić srlja u objavljivanje rezultata”. Kulminacija je izvještaj dopisnice RTRS-a iz Beograda Teodore Vranješ. Tema: inicijativa LSV-a da Skupština Srbije donese deklaraciju o osudi genocida u Srebrenici. Komentari a koga drugog do li ultradesničarske partije Dveri i podobnog RTRS-ovog analitičara Dragomira Anđelovića. Koji u formi bojnog pokliča poručuje: “Srebrenica je mit, tamo se ništa nije dogodilo.” BNTV Ponavljamo: koliko je neprofesionalizma i nacionalne ostrašćenosti u izvještajima novinarke RTRS-a iz Sarajeva Branke Kusmuk, toliko ih je i u prilozima Slađane Jašarević. Svi obrađeni rezultati popisa, od činjenice da BiH ima preko 800.000 stanovnika manje nego 1991. godine do broja nepismenih, pali su u drugi plan pred nacionalnim prebrojavanjem. I pred besmislenim pitanjem: koliko građana u kojem entitetu govori kojim jezikom. I na kraju nepotreban i niškoristan osvrt na podatak da su rezultati popisa, umjesto u nekoj od institucija BiH, objavljeni u “ugostiteljskom objektu”, što, zaključuje Jašarevićka, “govori kakvi su to rezultati”.