Oznaka: Vojislav Šešelj

FTV I BHT1: Kad javni mediji zaborave svoju ulogu

Uglješa Vuković | maj 8, 2018

PLUS SEDMICE

FTV
Subotnji dnevnik Antonije Avram donio je dosta novih tema i zanimljivih priča koje drugi mediji nisu pokrivali (stambeno zbrinjavanje mladih, novi Fond solidarnosti?, rebalans budžeta u RS-u…).
BHT1
Prilog Vladimira Šuška. Bilo je zadovoljstvo slušati upućene i zainteresovane ulične prolaznike kako pristojno i odmjereno komentarišu politička dešavanja. To je zaista rijetkost.

MINUS SEDMICE

FTV
Iako je konkurencija bila jaka, izdvajamo podatak da u četvrtak u Dnevniku 2 Amre Zaklan nije bilo nijedne vijest iz svijeta. I to na dan kad je svijet brujao o žrtvama pješčane oluje u Indiji.
BHT1
Nedovoljno pokrivanje, ili nepokrivanje skupa Pravda za Davida.

RTRS I BNTV: O čemu govore kada ne govore o Davidu Dragičeviću

Gordana Katana | maj 7, 2018

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj.
BNTV
U dnevnicima se nastavlja svakodnevno, vrlo visoko pozicionirano u rangiranju vijesti, ili najčešće kao vijest kojom se Dnevnik otvara, izvještavanje sa skupova “Pravda za Davida”, na kojima članovi porodice i građani Banjaluke traže istinu o okolnostima smrti Davida Dragičevića. Gledaoci su imali priliku vidjeti i da se u pojedinim gradovima RS-a skupovi podrške toj akciji zabranjuju. Ali i čuti pitanje zašto se premijerka RS-a o cijelom slučaju nije oglašavala gotovo 40 dana, koliko traju protestna okupljanja u Banjaluci.

Gledaoci Dnevnika upoznati su i sa kontradiktornim stavovima pojedinih članova vladajućeg SNSD-a oko ovog slučaja. Od jednog zastupnika te stranke u Parlamentu BiH koji smatra da vrh MUP-a RS zbog nezadovoljstva javnosti treba podnijeti ostavku, do neprimjerenog i krajnje uvredljivog statusa na društvenim mrežama direktora političke akademije te stranke Milana Tukića, koji je okupljanja u Banjaluci nazvao “sanatorijem koji na Trgu Krajine radi svaki dan od 18 sati”.

Minus nedjelje

RTRS
Jedna od ključnih tema u nedjelji iza nas bilo je prikupljanje reakcija na odluku Suda BiH o odbijanju određivanja pritvora ratnom komandantu Petog korpusa Armije BiH generalu Atifu Dudakoviću. Ne sporimo pravo uredništvu da javnost upozna sa sadržajem zahtjeva Tužilaštva za određivanje pritvora Dudakoviću, koji je čitan u više navrata. Ono što je sporno jeste plasiranje nepotkrijepljene tvrdnje da je dio videodokumentacije koji tereti Dudakovića za počinjeni ratni zločin nestao iz tužilačkg spisa, te imenom i prezimenom prozivanje sudije koji je donio odluku o neodređivanju pritvora.

Isto tako smatramo nepotrebnim da se iz večeri u večer emituju snimci brutalnog postupanja pripadnika Petog korpusa prema pristalicama Fikreta Abdića.

I u konačnici pitamo zašto nikada Javni RTV servis RS-a nije na identičan način izvještavao o zločinima koje su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba počinili tokom rata u BiH?
BNTV
Dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu drugog i trećeg maja 1992. godine samo su jedan od onih događaja o kojima i danas u BiH postoje “dvije istine”. Od toga da li su u vojnoj koloni koja je izašla na ulice Sarajeva bili pripadnici JNA-a ili Jugoslovenske vojske, do broja poginulih. No ključno je pitanje da li je iko od zvaničnika Kantona Sarajevo porodicama stradalih vojnika zabranio dolazak u grad? Odnosno, od novinara svjesno prešućivanje podatka da su odluku da se u Sarajevo tog dana ne odlazi donijeli predstavnici vlasti RS-a.

JEDNA SEDMICA U ŽIVOTU ŠEŠELJEVIH RADIKALA

Tomislav Marković | apr 19, 2018

IZDVAJAMO

Vojislav Šešelj i njegovi radikali imali su vrlo produktivnu radnu nedelju. Odmah po izricanju presude, Šešelj je izjavio da se intenzivno priprema da ponovi ratne zločine i najavio da će početi od predsednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislava Žigmanova i predsednika Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka. Potom je prilikom prvog pojavljivanja u Narodnoj skupštini zapretio da će svakom ko mu kaže da je ratni zločinac – “razbiti njušku”.

DA LI JE RATNIM ZLOČINCIMA MJESTO U PARLAMENTU?

Tomislav Marković | apr 14, 2018

IZDVAJAMO

Birači koji su glasali za Šešelja zapravo su glasali za njegov ratni program, pa bi se moglo reći da je on postao narodni poslanik baš zato što je ratni zločinac. Sve i da Šešelju oduzmu mandat, i dalje će postojati veliki broj građana koji žele da ih u parlamentu predstavlja ratni zločinac.

RTRS I BNTV: SAMO IH JEDNA STVAR POVEZUJE – ODNOS PREMA RATNIM ZLOČINIMA

Gordana Katana | apr 4, 2016

Plus nedjelje

RTRS
U moru neprofesionalizma kojem svjedočimo u dnevnicima RTRS-a, pojavi se poneki prilog koji pokaže da se novinarstvom može baviti na drugačiji način. Nažalost, samo kada nije riječ o pitanjima od interesa za vlast. Zato i izdvajamo prilog novinarke Maje Blagojević o upisnoj politici u srednjim školama u RS-u. I poraznom podatku da se tek 11 posto od budućih srednjoškolaca opredjeljuje za proizvodna ili zanatska zanimanja.
BNTV
Mini blok emitovan u Dnevniku 2 trećeg aprila, posvećen sve izraženijem socijalnom raslojavanju u RS-u. Novinarka Mirjana Minić ukazala je na sve brojniju armiju siromašnih, poentirajući prilog zvaničnim podacima prema kojima u BiH “svake noći svaki šesti stanovnik liježe gladan”. A kako izgledaju to siromaštvo i nebriga vlasti u RS-u prema onima kojima je pomoć najpotrebnija, vidjeli smo u prilogu o kolektivnom centru u Sokocu, u kojem i dalje živi 81 raseljeno lice.

Minus nedjelje

RTRS
Svi dnevnici emitovani protekle nedjelje. Razlozi proizilaze od krajnje neprofesionalnog i jednostranog izvještavanja o hapšenju čelnih žena IRB-a i Agencije za bankarstvo RS, do nastavka tumačenja presude ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
BNTV
Ratni zločinci, žalosno ali evidentno, kao magnet privlače medije u RS-u. I to ne kao razlog da se otvori pitanje suočavanja s prošlošću, već da bi se, manje ili više transparentno, stalo u odbranu “naših”. Otuda je valjda i uredništvo Dnevnika 2 BNTV-a, nakon što je s krajnjom dozom umjerenosti izvještavano o presudi Haškog tribunala ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, ipak ubrzo posustalo na tom putu. Naime, nikako se drugačije ne može objasniti zašto je u Dnevniku 2 emitovanom 28. marta vijest dana način na koji Karadžićevi advokati pripremaju žalbu na presudu Tribunala.