IZDVAJAMO

Psi lutalice rezervisani su za sijanje straha po našim ulicama iako je njihova tužna sudbina priča o bijedi naše svakodnevnice i o hroničnom nedostatku empatije kojeg tako žilavo i uporno živimo. Toliko žilavo da nam je javna televizija u prvim danima ostala nijema na pojavu organizovanog mučenja i ubijanja životinja. U nekom humanijem i boljem svijetu od nas ta vijest se munjevito prenosi kao uznemirujući sadržaj na koji je javni medij dužan odmah odgovoriti zazivanjem političke i društvene odgovornosti. Treba li crtati da je mučenje uvijek izraz dublje patologije vinovnika, ali i cijele zajednice u kojoj se tako nešto pojavilo i koja se zato mora u časku mobilisati?