Oznaka: Jelena Kalinić

NAUKA I FAKE NEWS: Ne dozvolite da vas prevare!

Jelena Kalinić | sep 2, 2017

IZDVAJAMO

Pri čitanju članaka iz oblasti nauke treba obratiti pažnju na to da li tekst generalizira zaključke studije. Recimo, ako je neka studija pokazala određeni efekt na miševima, ne mora značiti da će isti efekt biti i na ljudima, ili ako je nešto testirano u kulturi stanica da će testovi na živom organizmu imati iste rezultate. Zbog toga je u tekstu potrebno to naglasiti. Također, svaki članak koji navodi neku studiju morao bi imati link za naučni rad na koji se poziva, a autori ne bi smjeli bježati od naučnih termina. Izbjegavanje naučnih termina ili neobjašnjavanje tih termina znače da je autor teksta neko ko nema obrazovanje iz oblasti nauke i nije u mogućnosti razumjeti predočene podatke. Također, u slučaju da je navedena neka studija, treba provjeriti u kojem je časopisu objavljena: radovi objavljeni u časopisima koji visoko kotiraju te imaju visok faktor utjecaja (impact factor – IF, mjera prosječne godišnje citiranosti časopisa) relevantniji su, imaju, generalno, bolju metodologiju te članci koji citiraju ove radove imaju i veću vjerodostojnost.

PET GODINA HIGGSOVOG BOZONA: Danas bi svi u CERN

Jelena Kalinić | aug 2, 2017

IZDVAJAMO

…u komentarima portala često nailazimo na mišljenja da su fundamentalna istraživanja čestica nepotrebno rasipanje finansijskih sredstava. Običnom građaninu ova su istraživanja isuviše daleka i nerazumljiva te ne vidi direktnu i brzu korist od njih. Ovo mišljenje nije na mjestu – dovoljno je spomenuti kako je potreba za brzom komunikacijom unutar CERN-a dovela do stvaranja interneta, zahvaljujući naporima inženjera Tima Berners-Leea. Možda je razvoj visokotemperaturnih superprovodnika idući veliki poklon CERN-a svijetu. Također, bitno je napomenuti da je CERN ključna institucija koja je spriječila odljev mozgova iz Evrope u SAD.

TEORIJA EVOLUCIJE: Dobro došli u novo mračno doba!

Jelena Kalinić | jul 5, 2017

IZDVAJAMO

Teorija postepenog razvoja živog svijeta, poznatija kao Darwinova teorija evolucije, i teorija abiogeneze, prema kojoj je živi svijet nastao iz neživog spontanim, stohastičkim procesima, u čijoj srži leže termodinamički procesi, nisu po ukusu desekulariziranog društva, kakvo je naše. Do prije svega nekoliko godina, ovakve rasprave o evoluciji bile su nezamislive, dok danas imamo slučaj u kojem se prof. dr. Izet Eminović sa katedre za genetiku Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA, govoreći o osobinama molekula i njihovoj funkciji u dokumentarcu “Zašto islam?”, poziva na inteligentni dizajn i kreacionizam. Ovakva učenja – kreacionizam i inteligentni dizajn – nisu zabranjena u našem društvu slobode govora, ali je nedopustivo i sramotno da se o njima priča s pozicije univerzitetskih katedri ili da se razmatraju u sklopu predmeta Biologija u osnovnim i srednjim školama.

SPOL I SEKS: Nemo u potrazi za seksualnim identitetom

Jelena Kalinić | jun 1, 2017

IZDVAJAMO

Oko 8% ovnova, prema jednom istraživanju, pokazuje veće interesovanje za isti spol ukoliko im je data mogućnost da biraju, dok čak jednu četvrtinu parova crnih labudova (Cygnus atratus) predstavljaju istospolni parovi. Pri tome, ovi labudovi se ponekad udružuju u trojke sa jednom ženkom i grade gnijezdo u koje ženka snese jaja da bi potom ženku otjerali i sami se brinuli o jajima i potom o mladima. Mladi o kojima se brinu ovakvi parovi imaju veću šansu za opstanak, što se obično tumači time da istospolni parovi bolje brane mlade i teritorij. Kod pataka (Anas platyrhynchos) česta je pojava istospolne seksualne aktivnosti mužjaka (ponekad i oko 19%), dok je kod nekih vrsta galebova, primjerice kod Larus occidentalis, zabilježeno da i do 15% ženki pokazuje homoseksualno ponašanje. Među sisavcima, homoseksualno ponašanje je opisano kod nekih vrsta delfina, žirafa, bonobo čimpanzi, makaki majmuna, pasa, ovaca, bizona, slonova i lavova.

ANTIVAKCINALNI POKRET: Opasni, štetni i nepošteni

Jelena Kalinić | maj 3, 2017

IZDVAJAMO

Antiveks pokret ne govori o tome kako su morbili jedna od najinfektivnijih bolesti te da infekcija virusom morbila može imati teške komplikacije, primjerice encefalitis. Dječiji književnik Roald Dahl, autor knjige Charlie i tvornica čokolade, napisao je 1998. godine otvoreno pismo u kojem upozorava roditelje širom svijeta da morbili nisu bezopasna „dječija bolest“. U pismu opisuje kako je njegova djevojčica Olivia 1962. godine preminula od posljedica encefalitisa nakon infekcije morbilima, godinu dana prije nego je uvedena vakcina protiv morbila. Pismo je ujedno i poziv roditeljima da vakcinišu djecu.