MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

HUMANISTIČKE NAUKE I TRŽIŠTE RADA: ANIMOZITET KOJI TINJA

IZDVAJAMO U ovakvom, nametnutom programu života, nema prostora za osvrtanje, spoznaju sebe i okoline niti uživanje u estetskim vrijednostima. Humanističke nauke nas uče važnosti spoznaje samoga sebe te prihvatanju drugog i drugačijeg, kroz razumijevanje jezika, kulture i historije. Također, ove, danas prezrene naučne oblasti uče nas vrijednostima socijalne pravde i jednakosti te njeguju empatiju. Istovremeno, podstiču kritičko i logičko mišljenje te kreativnost, pa zapravo predstavljaju instrumentarij borbe protiv “alternativnih istina”, spinovanja i svih oblika diskriminacije.

KUPOVINA SEMINARSKIH, DIPLOMSKIH I MAGISTARSKIH RADOVA: TI MENI LAŽNO ZNANJE, JA TEBI PARE

IZDVAJAMO “Pitanje prepisivanja, kupovanja seminarskih, diplomskih, magistarskih i drugih radova u situaciji u kojoj se nalazi BiH je ustvari slika života koji živimo. Nije to samo naš problem; to je problem savremenog svijeta, jer mnogi političari i bogataši našli su način kako da preko noći dođu do diploma kako za sebe tako i za svoju djecu…”

NAUKA, MEDIJI I ETNICITET: OPET NAŠI BRILJIRAJU!

IZDVAJAMO Čiji je Tesla? Upravo je to mjesto gdje se već nekoliko decenija lome koplja srpskih i hrvatskih tvoraca narativa o naciji: da li je Nikola Tesla srpski ili hrvatski naučnik. Na žalost i jednih i drugih, Tesla je mnogo više od pripadnosti naciji i potpuno je irelevantno da li je “srpski” ili “hrvatski”: ako bismo bili zajedljivi, rekli bismo da je bio američki, ali kako je nacionalnost kao dodatak vlastitoj imenici u ovom slučaju samo višak, tako je jasno da se na Teslu može referirati jedino u okvirima njegovog rada u oblasti inženjerstva i nauke, koji je imao globalne reperkusije.

MEDIJI I ZDRAVSTVENA KULTURA: „ALTERNATIVNIM ČINJENICAMA“ PROTIV VAKCINACIJE

IZDVAJAMO Nedostatak znanja iz komunikacijske strategije te odbojnost koju ljekari, iz nekog razloga, pokazuju prema ulasku u javnu polemiku s antivakcinalnim pokretom preko medija, društvenih mreža i blogerskih platformi možda su slabe tačke koje dozvoljavaju cvjetanje antivakcinalnog pokreta. Upravo je to i zvanični stav UNICEF-a BiH – da ne postoji permanentno prisustvo pravih informacija te da se ovo može amortizirati jedino tako što će pojedinci poput odgovornih roditelja i ljekara preuzeti na sebe breme društvene aktivnosti pružanja prave informacije te koristiti društvene mreže u cilju širenja tih informacija.

NAJVEĆA NAUČNA OTKRIĆA I DOGAĐAJI U 2016.

IZDVAJAMO Cijela godina je bila i u znaku testiranja mogućnosti komercijalnih letova u svemir: kompanija SpaceX Elona Muska uspješno je lansirala i spustila bespilotnu letjelicu Falcon 9. Raketa je lansirana sa svemirskog centra Cape Canaveral kako bi poslala teretnu kapsulu Dragon na Internacionalnu svemirsku stanicu (ISS) te je, nakon obavljene misije, spuštena u Atlantski ocean.

NAJVEĆI NAUČNI SKANDALI: LAŽIRANJA, PLAGIRANJA I FALSIFIKATI

IZDVAJAMO Nauka je provjerljiv sistem znanja. Ako neko drugi ne može dobiti ni približno iste rezultate rada kao neka grupa, onda to može značiti ili da su u osnovnom istraživanju sakriveni neki podaci ili da su podaci fabricirani. Naravno, treba napomenuti i to kako nemogućnost reproduciranja rezultata ne mora uvijek ukazivati na krivotvorenje.

KAKO PISATI O PRIRODNIM NAUKAMA

IZDVAJAMO Problem izvještavanja domaćih medija o nauci jeste ujedno i činjenica da o nauci pišu tek onda kada neko “naš” (nikad “njihov”) objavi neki naučni rad ili otkrije nešto interesantno.

PORTALI I NAUKA: KRATKO, ŠTURO, ČESTO NETAČNO

IZDVAJAMO Jedan od zaključaka ove mini-analize je to da domaći mediji, osim što nauci posvećuju vrlo malo prostora, vijesti iz nauke uglavnom prenose od agencija, a agencijske vijesti su strukturno šture. Također, velika mana vijesti iz nauke na portalima jeste i to što nema linkova na originalne tekstove, niti linkova na naučne radove, tj. časopise u kojima su objavljeni, te nema navođenja originalnog naslova rada niti ima imena autora rada. Na taj način vijest, čak i onima kojima bi bila zanimljiva, postaje praktično neupotrebljiva.