Foto: Commedia Solutions Pvt. Ltd.

Informiranje u digitalnom okruženju je projekat koji Centar za medijska istraživanja Fakulteta političkih nauka radi s ciljem da identificira promjene informativnih tokova i analizira navike i stavove domaćeg online stanovništva koja se pretežno informira na internetu.

Istraživanje je rađeno prema metodologiji kojom Reutersov institut za novinarstvo s Univerziteta Oksford od 2012. globalno istražuje Digitalne vijesti.

Anketno istraživanje je uradio Ipsos (Globalna agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja) na uzorku od 2.008 ispitanika koji su dio njihovog online panela.

Uzorkom su obuhvaćeni oni koji redovno koriste internet da bi se informirali i zbog tog dodatnog kriterija u uzorku su prezastupljeni obrazovaniji i mlađi odrasli od 24 do 35 godina, a podzastupljeni manje obrazovani i mladi od 16 do 24 godine.

Prikupljanje podataka obavljeno je u julu, samo nekoliko mjeseci kasnije u odnosu na druge zemlje (februar-april). U tom kratkom intervalu izbila je pandemija koronavirusa koja je temeljno uticala ne samo na zdravlje, nego i na sveukupni način života svih nas.

U globalnoj krizi i neizvjesnosti dogodio se intenzivni prelazak na online život, a početnu, ogromnu upućenost na medije zamijenila je informativna zasićenost, potom nepovjerenje, umor i aktivno izbjegavanje vijesti.

Na općem planu, rezultati ukazuju na duboke strukturne promjene koje donosi digitalna revolucija i kako se mijenjaju i mediji i njihove publike.

Pandemija je dodatno ubrzala i pojačala već vidljive trendove ka većem korištenju digitalnih izvora vijesti, mobilnih medija i tehnoloških platformi. Vijesti su, kao i mediji, postale digitalne, mobilne i društvene.

U umreženom društvu do njih se dolazi na različite načine, ali je sve više onih koji se informiraju samo digitalno, u mnogim zemljama se izjednačio broj onih koji vijestima pristupaju mobilnim telefonom i onih koji ih gledaju na televiziji, a nekada novinarski posao izbora i pravljenja informativnog sadržaja danas rade i algoritmi, agregatori ili prijatelji s društvenih mreža.

Manje povjerenja u medije i vijesti imaju mladi, oni češće izbjegavaju informativne sadržaje i više su im izloženi incidentno. Stariji češće traže vijesti poznatih/tradicionalnih brendova, a svima je osnovni uređaj za informiranje na internetu postao mobilni telefon.

Svi su podjednako zabrinuti zbog poplave dezinformacija, više ih brine kad nepouzdane vijesti šire oni od kojih više očekuju, političari i zvaničnici ili informativni mediji, nego društvene mreže. Ljudi sve više vremena provode na društvenim mrežama, ali vijestima koje se tamo plasiraju sve manje vjeruju.

Čak i zavisnici od vijesti rijetko su spremni da ih plate, a među ispitanicima koji su spremni da kupe online sadržaj, šest puta je veći broj onih koji bi se pretplatili na neki video streaming servis (Netflix ili HBO GO), nego, na primjer, na vijesti. Kultura neplaćenog informiranja je duboko zahvatila sve.

Globalna kriza je pojačala tendencije digitalne ekonomije u kojoj su mediji radili više, ali zarađivali manje nego ikad, a tehnološke platforme postale glavni prostor informiranja.

Kako će se razriješiti odnosi između društvenih mreža, koje tvrde da nisu mediji nego tehnološke platforme, i medija koji više nisu ekskluzivna mjesta na kojima publika dolazi do njihovog sadržaja, tek ćemo vidjeti.

Novinarstvo postaje sve manje profesija, a sve više kolaborativni poduhvat svih onih koji dijele, komentiraju i selektiraju vijesti.

Digitalna reorganizacija poslova koje su nekada radili isključivo mediji oblikovat će budućnost novinarstva i nastajući informativni ne/red. Pandemija koronavirusa izbila je u takvom ambijentu promjene i pokazala koliko je važno pouzdano znanje o svijetu.

Izvor: BBC

Tagovi: