Faktograf, jedini hrvatski medij za fact-checking ili provjeru tačnosti tvrdnji u javnom prostoru uskoro obilježava pet godina rada tokom kojih je objavio oko 600 tekstova u kampanji suzbijanja dezinformacija u medijima i na društvenim mrežama.

– Faktograf je prvobitno 2015. godine osnovan radi provjere tvrdnji političara, da bi kasnije ušao i u borbu protiv dezinformacija u medijima i na društvenim mrežama -istaknula je zamjenica glavnog urednika Faktografa Sanja Despot.

Faktograf je u ovih pet godina, objašnjava Despot, objavio više od 2.000 članaka. U rubrici “ocjena tačnosti” u kojoj ocjenjuju tačnost tvrdnji političara i ostalih uglednika, ne računajući analize predizbornih sučeljavanja, objavili su ih oko 550.

S druge strane, u borbu protiv dezinformacija Faktograf je ušao “ozbiljno” u posljednje dvije godine, a pojačao je nakon izbijanje koronakrize u proljeće sarađujući s Facebookom.

Nakon toga, u nekoliko posljednjih mjeseci, Faktograf je objavio oko 250 tekstova u okviru borbe za suzbijanje fake newsa u koronakrizi. Pritom, ističe Despot, treba razlikovati uspješnost suzbijanja dezinformacija u mainstream medijima i onih na društvenim mrežama.

Faktograf ocjenjuje tačnom nedavnu tvrdnju hrvatskog medijskog regulatora – Agencije za elektroničke medije da je većina “hrvatskih medija bez lažnih vijesti o pandemiji” te da su “mediji odradili sjajan posao”.

– Ta je ocjena tačna ako se u vidu imaju mainstream mediji. Međutim, osnovni problem je da se jako široki krug ljudi informira na rubnim medijima koji rade isključivo u svrhu klikova i zarađivanja putem Google oglasa, a nije im stalo ni do činjenica niti do zdravlja čitatelja – ocijenila je Despot.

Također, mnogo ljudi se uopće ne informira preko tradicionalnih medija, već isključivo preko društvenih mreža gdje svako kroji svoju “istinu”.

– Da nije tako, ne bi se toliki ljudi okupili na takozvanim festivalima slobode, gdje se nije prezalo niti od uvreda i napada na vozilo hitne pomoći – kazala je Despot.

No, informacije s društvenih mreža koje prenose hrvatski “rubni” portali posebni su problem jer upravo oni prednjače po plasiranju dezinformacija.

– Nismo se bavili izradom takve top-liste, što ne znači da ne znamo koji su to portali koji sve rade radi ‘klika’. Ono što je nama kriterij za odabir sadržaja koje ocjenjujemo je viralnost, gdje putem alata analiziramo koliko se brzo i daleko neka dezinformacija širi. To su ujedno i jedine liste koje nas zanimaju – ističe zamjenica urednica Faktografa, upućujući i “žaoku” hrvatskim institucijama.

– Htjela bih podsjetiti i da se hrvatske vlasti, koje stalno najavljuju obračun s dezinformacijama, ne suzdržavaju od pružanja finansijske podrške nekim od takvih ‘rubnih’ portala – zaključuje.

No, s druge strane, važnost Faktografa u obračunu s dezinformacijama dokazuje saradnja s “nadnacionalnim” Facebookom. Naime, Faktograf je ušao u Facebookov “Third-party fact-checking program“ lani u aprilu, kada se Facebook odlučio proširiti na sve zemlje Evropske unije.

Svjesni da se ne mogu pouzdati isključivo na algoritme, u Facebooku od 2016. godine kreću u saradnju s novinskim kućama i fact-checkerima, kako bi svojim korisnicima ponudili tačne informacije te spasili integritet svojih platformi, ističu iz Faktografa.

– Facebook sam odlučuje skidati sporan sadržaj s platforme. U tom odlučivanju Faktograf ne učestvuje. Ono što Faktograf radi je pisanje članaka s tačnim informacijama koje se onda pridružuju na sporan sadržaj kojem, nakon naše ocjene da se radi o netačnim informacijama, Facebook smanjuje doseg za oko 80 posto na platformama – objašnjava Despot.

S druge strane, iz Faktografa su skeptični prema najavama hrvatskih političara o novim modelima zaustavljanja širenja dezinformacija, uključivši i opet aktualiziran prijedlog Zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu.

Također, Faktograf ne ističe posebno nekog političara koji prednjači u iznošenju netačnih tvrdnji u javni prostor.

– Činjenica je da smo se u zadnjih pet godina pojedinačno najviše bavili izjavama premijera Andreja Plenkovića, što ne čudi jer je od pet godina postojanja Faktografa, on četiri godine premijer i najodgovornija osoba u državi – naglašava Despot.

Od pedesetak njegovih tvrdnji koje smo analizirali, otprilike trećina je u potpunosti tačna, a u ostalima slijedi uvijek isti princip – izvuci dio istine koji tebi odgovara, a prešuti ostalo, svakako prešuti kontekst.

Uz premijera, bavili su se intenzivno i tvrdnjama bivše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i gradonačelnika Milana Bandića, a njihovi su rezultati bili i znatno lošiji od Plenkovićevih, ističu u Faktografu.

Ono na što je Faktograf iznimno ponosan i čime se niko u Hrvatskoj još nije bavio je live fact checking – provjera tvrdnji kandidata u završnoj debati predsjedničkih izbora, kada su u realnom vremenu provjeravali tvrdnje Zorana Milanovića i Kolinde Grabar Kitarović, a potom i u srazu Andreja Plenkovića i Davora Bernardića prije parlamentarnih izbora.

Dodaju kako nemaju stalne “neprijatelje” među političarima, ali mnogo veća opasnost su im prijetnje s kojima se suočavaju sve više od početka koronakrize.

Upitani za “top listu” pet najbizarnijih dezinformacija na temelju kojih je Faktograf reagirao tekstom i utvrđivanjem činjenica, ističu da je “paleta stvarno široka, ali vrijedi pokušaja”.

Prvo mjesto, po njihovoj ljestvici, drži “domaći” video koji je kružio mrežama nepismeno naslovljen “Corona – ekonomski kaos – novi svjetski poredak”. Ukratko, zbog koronakrize i recesije dolazi novi poredak, UN uvodi jednu svjetsku državu kojom će vladati kao Antikrist, a u sve se to nekako upleo i nacistički “leteći tanjur” Haunebu II.

Na drugom je mjestu “Matična ploča, koja se ugrađuje u 5G baznu stanicu ima oznaku Covid -19”, a slijedi “Bez testa nema korone, ona se upravo testom ugrađuje”.

Na četvrtom je mjestu: “Cjepivo protiv Covida-19 (iako još nije ni predstavljeno!?) sadrži otrovne sastojke”, a petom “Svjetska zdravstvena organizacija će upadati u domove i otimati djecu”.

Ekipu Faktografa sa sedam urednika i novinara, uz dvije osobe koje rade na projektnim prijavama i administraciji, vodi glavni urednik Petar Vidov. Uz to, koriste i vanjske novinare i suradnike. Svoju su misiju definirali u nedavno objavljenom tekstu u kojem su odgovorili na optužbe Nine Raspudića za manipulaciju istinom.

– Faktograf se ne bavi istinom, bavimo se činjenicama. Provjeravamo činjeničnu tačnost javno izrečenih tvrdnji. Ne određujemo šta je istina, a šta nije, već ukazujemo na činjenično netačne i neutemeljene tvrdnje u javnom prostoru – napisao je Petar Vidov.

Rad Faktografa iznimno pozitivno ocjenjuju novinarske organizacije. HND je, uz GONG bio i suizdavač Faktografa do 2018. godine, a društvenu vrijednost tog fact-checkera ističe i Sindikat novinara Hrvatske.

– Čestitke na vrijednom i važnom poslu koji ljudi na Faktografu rade. To je pravi put –  jasno, otvoreno i argumentirano prezentiranje istinitih informacija umjesto lažnih vijesti. Puna podrška – ističe predsjednica SNH Maja Sever.

Medijski stručnjak i začetnik hrvatskog Muzeja lažnih vijesti Lordan Prelog također ističe iznimni značaj jedinog hrvatskog provjeravatelja činjenica.

Prema najnovijim podacima Duke Reporters’ Laba, postoje ukupno 304 registrirana fact-checkera u 84 zemlje svijeta na šest kontinenata, ističe doktorand komunikologije Tomislav Levak.

– Faktograf je u proteklih pet godina učinio značajan pomak u domeni provjere točnosti objavljenih informacija u Hrvatskoj. Apsolutno bi bilo korisno imati više hrvatskih fact-checkera, barem još jedan ili dva. Faktograf.hr, koliko god bio aktivan i angažiran, ipak nije dovoljan za pokrivanje našeg medijskoga prostora – zaključuje Levak.

Izvor: Hina/Fena

Tagovi: