Provjeravanje činjenica i raskrinkavanje neistina ima važnu ulogu u borbi protiv lažnih vijesti i netačnih informacija, ali zbog velike količine dezinformacija u medijskom prostoru rad fact-checkera često nije dovoljno vidljiv, a javlja se i pitanje povjerenja čitatelja u njihove ocjene tačnosti.

Ti problemi potaknuli su naučnike i stručnjake na testiranje različitih alternativa, kako bi provjeravateljima činjenica pomogli u njihovom poslu.

Istraživanje grupe naučnika s Instituta za tehnologiju iz Massachusettsa (MIT) čiji su rezultati izneseni u još uvijek nerecenziranom članku,  pokazuje da bi od velike pomoći u procjeni tačnosti objava na društvenim mrežama mogli biti laici.

Kao dva osnovna problema koja se vežu uz provjeravanje činjenica, istraživači s MIT-a prepoznaju skalabilnost i povjerenje, a rješenje za oba vide u konceptu “mudrosti gomile”.

Facebookov program borbe protiv dezinformacija oslanja se na nezavisne provjeravatelje činjenica, čiji broj raste, ali unatoč tome njihovi kapaciteti za provjeru netačnih informacija ne mogu se nositi s velikom količinom sumnjivih objava na Facebooku.

Početkom 2020. godine šest nezavisnih fact-checking organizacija koje su bile zadužene za provjeravanje objava na Facebooku u SAD-u,  mjesečno je moglo provjeriti tačnost oko 200 objava, što je samo “kap u moru” dezinformacija koje se objave na toj platformi, zbog čega je utjecaj njihovih ispravaka ograničen, a uz to se javlja  još jedan problem takozvani „efekt pretpostavke o istinitosti”.

Studija trojice američkih naučnika pokazala je da su upravo zbog postojanja oznaka tačnosti, korisnici društvenih mreža skloniji pretpostaviti da su neoznačene informacija tačne, što stvara dodatan problem, jer uistinu samo mali broj dezinformacija bude označen kao takav.

No, i kada bi sve netačne informacije prošle provjeru fact-checkera, ostaje pitanje povjerenja. Anketa provedena među građanima SAD-a tokom februara i marta 2019. godine, pokazala je da 50 posto Amerikanaca smatra da su provjeravatelji činjenica tokom tog procesa neutralni, dok njih 48 posto smatra da naginju nekoj političkoj opciji.

Rezultati istraživanja koje je tim naučnika proveo u saradnji s Facebookovim Community Review timom u februaru 2020. godine pokazuju da bi laici uistinu mogli biti od pomoći fact-checkerima.

Oni su usporedili ocjene tri profesionalna fact-checkera i 1.128 laika, na uzorku od 207 vijesti za koje je Facebookov algoritam utvrdio da im je potrebna provjera točnosti. Fact-checkeri su imali zadatak detaljno pregledati odabrane članke, dok su laici iznosili svoje zaključke o tačnosti samo na temelju naslova i uvoda.

Rezultati su pokazali da se ocjene tačnosti grupe od 10 laika poklapaju s ocjenama tačnosti provjeravatelja činjenica u jednakoj mjeri kao i njihove ocjene tačnosti međusobno.

Rezultati su također pokazali da su kognitivna refleksija i političko znanje pozitivno povezani s usklađenosti s ocjenom fact-checkera, kao i da je, ako se laike upozna s izvorom informacija, korelacija s ocjenama profesionalnih provjeravatelja činjenica još i veća.

Ipak, rezultati na niti jedan način ne umanjuju ulogu i važnost profesionalnih fact-checkera. Autori studije vide uporabu “mudrosti gomile” kao samo jednu od komponenti u procesu detekcije netačnih informacija, koja u kombinaciji sa učenjem i stručnom procjenom, može unaprijediti proces ocjene tačnosti.

Kada su YouTubeovi programeri 2018. godine, zbog snimki masovnih pucnjava i optužbi za radikalizaciju korisnika, odlučili reprogramirati svoj algoritam, koristili su se evaluacijom stotina običnih građana.

Cilj je bio postići da algoritam uklanja štetne sadržaje, poput poziva na nasilje i govora mržnje, smanjuje vidljivost tzv. “graničnih” videozapisa te u preporukama ističe kvalitetne sadržaje. Rezultati ovih promjena u radu algoritma bili su vidljivi početkom 2019. godine, no 2020. godina donijela je nove problema za YouTube.

Analiza nezavisnog istraživačkog instituta Data&Society, pokazuje da ovog puta za “poplavu” dezinformacija i urotničkog sadržaja nije kriv algoritam, već da su  autori ovih sadržaja privukli velik broj pratitelja koristeći druge komunikacije kanale i društvene mreže, što zahtjeva sasvim drugačije načine borbe protiv širenja netačnih informacija i teorija zavjere.

Do sličnih zaključaka došli su i naučnici s Penn State univerziteta, koji u svojoj studiji zaključuju da je brojnost i popularnost kanala i videozapisa koji sadrže teorije zavjere posljedica ponude i potražnje – potražnja za ovakvim sadržajima uvijek je postojala, a YouTube je postao idealan kanal za plasiranje takvih sadržaja i grupiranje istomišljenika.

Dosadašnja rješenja koja je YouTube ponudio, poput isticanja kvalitetnih sadržaja i postavljanja linkova na kredibilne izvore informacija ispod samih videozapisa, nisu donijela željene rezultate.

Izvještaj internacionalne neprofitne organizacije The Center for Countering Digital Hate iz septembra 2020. godine pokazalo je da se društvene mreže sa svojim trenutnim politikama ne mogu suprotstaviti pokretu protiv vakcinacije.

Upozorili su Facebook, Instagram, Twitter i YouTube na štetne sadržaje vezane uz nadolazeću vakcinu protiv Covida-19, poput onih da isto izazva neplodnost ili služi za čipiranje ljudi, poslavši im linkove na više od 900 zavaravajućih objava. Društvene mreža uklonile su ili označile samo pet posto prijavljenih objava, pri čemu YouTube nije uklonio niti jedan od 41 prijavljenog videozapisa.

Iako različite studije ukazuju na to da provjeravanje činjenica ima pozitivan učinak na borbu protiv dezinformacija, suočeni s velikom količinom “sumnjivog” materijala i kritikom javnosti, platforme su se odlučile na neke radikalnije poteze.

YouTube je tako nedavno objavio da će antivakserske videozapise, koje je dosad tretirao kao “granični” sadržaj, početi uklanjati sa svoje platforme i nisu jedini koji razmišljaju u tom smjeru.

Facebook je odlučio zabraniti oglase koji ljude odvraćaju od vakcinacije, nakon što je samo nekoliko dana ranije objavio da će početi uklanjati objave koje poriču holokaust, a u toj odluci slijedio ga je i Twitter.

Iako su se vlasnici platformi za razmjenu sadržaja i društvenih mreža dugo zalagali za slobodu govora i izbjegavali uklanjanje sadržaja, čini da su došla druga vremena.

Kao što je sam Zuckerberg u svojoj javnoj objavi na Facebooku napisao “Povući liniju između prihvatljivog i neprihvatljivog govora nije jednostavno, ali s obzirom na trenutno stanje u svijetu, mislim da je ovo pravi potez”.

Mogu li društvene mreže i platforme izmjenama svojih politika unijeti pozitivne promjene u javni diskurs i umanjit učinak i raširenost lažnih vijesti pokazat će vrijeme, no činjenica je da je pandemija koronavirusa ubrzala promjene u radu društvenih mreža i stvari koje su još prije godinu dana izgledale nezamislive,  upravo se događaju.

Izvor: medijskapismenost.ba

Autorica: Marija Lalić

Tagovi: