E-commerce. Shopping cart with cardboard boxes on laptop. 3d

ZASTUPNICI Europskog parlamenta pozvali su u utorak da se donesu moderna pravila za internetske platforme i trgovine, uključujući obvezujući mehanizam za suzbijanje nezakonitih sadržaja na internetu, objavio je Europski parlament.

Zastupnici su u utorak na plenarnoj sjednici, koja se održava na daljinu zbog pandemije koronavirusa, usvojili preporuke za regulaciju digitalnih usluga u EU kroz Akt o digitalnim uslugama, paket prijedloga koji će Europska komisija predstaviti u prosincu.

Zastupnici su usvojili dvije zakonodavne inicijative koje su pripremili Odbor za unutarnje tržište i Odbor za pravna pitanja te nezakonodavnu rezoluciju o temeljnim pravima na internetu.

Aktom o digitalnim uslugama Europska unija namjerava oblikovati digitalno gospodarstvo na europskoj razini i utvrditi standarde za ostatak svijeta, kao što je to već učinila u području zaštite podataka. Postojeća pravila EU za digitalne usluge nisu se bitno mijenjala dvadeset godina, otkako je usvojena direktiva o e-trgovini.

„Digitalna transformacija duboko je promijenila funkcioniranje globalnog gospodarstva i naših društava zbog čega treba modernizirati zakonodavstvo kako bi se poboljšalo situaciju u nekoliko područja”, kazao je u raspravi u ponedjeljak izvjestitelj Odbora za unutarnje tržište, malteški zastupnik Alex Agius Saliba (S&D).

“Ono što je nezakonito offline mora biti nezakonito online”

Kao prvo, istaknuo je da ono što je nezakonito offline mora biti nezakonito i online, zatim da nova pravila moraju vrijediti i za poduzeća sa sjedištem izvan Europe koja posluju na europskom tržištu, da treba suzbijati nezakonite aktivnosti i sadržaj na internetu te promicati transparentno oglašavanje.

“Potrošači bi trebali biti jednako sigurni kada kupuju online kao i u trgovinama”, naglasio je Saliba.

Izvjestitelj Odbora za građanske slobode, belgijski zastupnik Kris Peeters (EPP) poručio je da se regulaciju interneta ne smije prepustiti privatnom sektoru.

„Budućnost će biti više digitalna, ne manje, i donosi nevjerojatan napredak… ali i opasnosti koje više ne možemo ignorirati”, kazao je.

„EU je učinio više na regulaciji interneta nego bilo koji drugi kontinent. No, čak i ovdje, i dalje vlada Divlji zapad! Fokusirali smo se na dobrovoljnu suradnju, što je dobro, ali nije dovoljno dobro. Ni izbliza”, kazao je.

Hrvatska – 45 posto građana kupuje online

Na dokumentu je radila i hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.

“Zadnja direktiva o poslovanju na internetu usvojena je prije 20 godina. Od tada se mnogo toga promijenilo i nužno je prilagoditi pravila i zaštititi građane. Ovaj dokument postavlja temelje za važne zakonske izmjene uvodeći princip što je ilegalno offline, ilegalno je i online. Nova europska pravila o zaštiti potrošača na internetu morat će poštivati i strane tvrtke koje posluju u EU“, objasnila je Borzan, po priopćenju iz njezina ureda.

„Potrošači mi se javljaju kako u slučaju problema pri internetskoj kupovini preko posrednika, poput primjerice Amazona, nije jasno regulirano tko je odgovoran, platforma ili trgovac, pa se odgovornost nerijetko prebacuje s jednog na drugog na štetu potrošača. Ovim dokumentom uvodi se obaveza platformi da detaljno provjere trgovce koji preko njih posluju“, kazala je.

Usvojena su i stroža stajališta o internetskom oglašavanju. „Tržište online oglašavanja procjenjuje se na 64,8 milijardi eura. U Hrvatskoj se tako oglašava više od četvrtine poduzeća. To može biti vrlo koristan alat posebno za manja poduzeća da dođu do klijenata, ali građani moraju znati kako se koriste njihovi podaci, zašto im se neki oglasi pojavljuju, tko ih plaća te trebaju lako moći isključiti takvo praćenje“, rekla je.

Danas u EU više od 71 posto građana kupuje preko interneta. Prema zadnjim podacima u Hrvatskoj oko 45 posto građana kupuje online, ali tek 17 posto iz druge države članice. U prvih šest mjeseci 2020., online trgovina u Hrvatskoj je porasla za 13,9 posto čemu je pridonijela i pandemija koronavirusa.

Stroža pravila za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu

Pružatelji digitalnih usluga koji imaju sjedište u trećim zemljama morat će se pridržavati pravila iz Akta o digitalnim uslugama ako su njihove usluge namijenjene potrošačima ili korisnicima u Europskoj uniji, traže europski zastupnici.

Zastupnici pozivaju i na uspostavu obvezujućeg mehanizma obavješćivanja i djelovanja kako bi korisnici mogli obavijestiti internetske posrednike o potencijalno nezakonitom sadržaju ili ponašanju. Korisnici bi također trebali imati mogućnost da zatraže pravnu zaštitu putem nacionalnog tijela za rješavanje sporova.

Parlament traži da se uvede strogo razlikovanje između nezakonitog i štetnog sadržaja i predlaže da sustav zakonske odgovornosti primjenjuje samo na „nezakoniti sadržaj” kako je definiran u pravu EU ili nacionalnom pravu.

Platforme ne bi trebale filtrirati sadržaj pri učitavanju ni koristiti bilo koji oblik prethodne kontrole sadržaja kako bi se pronašao štetan ili nezakoniti sadržaj. Umjesto toga, konačnu odluku o zakonitosti sadržaja trebalo bi donositi isključivo neovisno pravosuđe, a ne privatna poduzeća, smatra EP.

Štetan sadržaj, govor mržnje i dezinformacije trebalo bi suzbijati povećanjem transparentnosti i pomaganjem građanima da steknu medijsku i digitalnu pismenost u pogledu širenja takvog sadržaja, smatraju zastupnici.

Internet sigurniji za potrošače

Parlament smatra da bi se Akt o digitalnim uslugama trebao temeljiti na načelu „što je nezakonito izvan interneta nezakonito je i na internetu” te na načelima zaštite potrošača i sigurnosti korisnika.

Platforme i usluge internetskog posredovanja moraju poboljšati otkrivanje i uklanjanje lažnih tvrdnji i nepoštenih trgovaca, na primjer onih koji na internetu prodaju lažnu medicinsku opremu ili opasne proizvode, što je bio slučaj kad je izbila pandemija koronavirusa.

Europarlamentarci su zatražili i da se uvede novo načelo „upoznaj svojeg klijenta”, kojim se od platformi traži da provjeravaju i sprječavaju lažna poduzeća da pomoću njihovih usluga prodaju nezakonite i nesigurne proizvode i sadržaj.

Treba predložiti i nova pravila za sprječavanje nefunkcioniranja tržišta koje uzrokuju velike platforme kako bi se tržišta otvorila novim akterima, na primjer novoosnovanim, malim i srednjim poduzećima.

Smanjenje ovisnosti korisnika o algoritmima

Parlament želi korisnicima dati veću kontrolu nad time što vide na internetu, odnosno omogućiti im da u potpunosti odustanu od prilagodbe sadržaja te da budu manje ovisni o algoritmima.

Ciljano oglašavanje treba strože regulirati u korist kontekstualiziranih i manje nametljivih vrsta oglašavanja koje zahtijevaju manje podataka i ne ovise o praćenju interakcije korisnika sa sadržajem, kažu. Zastupnici također pozivaju Komisiju da nastavi procjenjivati mogućnosti regulacije ciljanog oglašavanja, koja bi uključivala uklanjanje i zabranu sadržaja.

Aktom o digitalnim uslugama treba predvidjeti i pravo na anonimno korištenje digitalnih usluga kad god je to moguće. Uz to, kako bi se osiguralo poštivanje novih pravila, Komisija bi trebala procijeniti mogućnost osnivanja europskog tijela koje bi bilo nadležno za nadzor i određivanje kazni.

Temeljna prava na internetu

U nezakonodavnoj rezoluciji Odbora za građanske slobode težište je na temeljnim pravima.

U rezoluciji se traži da se sadržaj uklanja na „pažljiv, proporcionalan i nediskriminirajući način” kako bi se zaštitili sloboda izražavanja i informiranja te pravo na privatnost i zaštita podataka.

Zastupnici su kao probleme istaknuli mikrociljanje korisnika na temelju njihovih slabosti te širenje govora mržnje i dezinformacija i pozvali na transparentnost politika kojima se regulira monetizacija sadržaja na internetskim platformama, navodi Europski parlament.

Izvor: https://www.index.hr/vijesti/clanak/eu-uvodi-brojna-nova-pravila-za-kupnju-na-internetu/2223703.aspx

Tagovi: