Agencije javljaju da će broj aktivnih korisnika pametnih telefona do kraja 2020. godine dostići 3,5 milijarde. Izraženo u procentima, to je oko 45 odsto globalne populacije, navodi se u izvještaju istraživačke kompanije Newzoo, koji prenosi ONASA.

Osim Kine, regije poput srednje, jugoistočne i južne Azije, subsaharske Afrike i Latinske Amerike činit će veliki dio rasta, zbog sve veće prisutnosti pametnih telefona i poboljšanja internet infrastrukture.

Svijet je sve gušće i kvalitetnije  umrežen, 5G mreža kuca na vrata i taj će proces, uprkos pristalicama teoretičara zavjere, u naredne tri godine biti ubrzan. Od te tri i po milijarde mobilnih uređaja, danas je tek za oko 200 miliona dostupna zloglasna 5G mreža, ali najkasnije do kraja 2023., predviđa se, 4G će biti stvar arheoloških istraživanja. Paralelno s tim, u toku je još jedan proces, lako vidljiv ali teško savladiv. Po ocjeni vjerodostojnih posmatrača, u poslednjih desetak godina prešli smo dug put, na čijem nas je kraju čekalo sadašnje stanje, koje je najlakše opisati kao – prezasićenost informacijama. Ima tome više od pet godina, bivši izvršni direktor Googlea Eric Schmidt izjavio je da „svaka dva dana ljudska rasa stvori toliko informacija koliko smo to učinili od postanka civilizacije do 2003.“ Za one koji broje, poentirao je Schmidt, to je otprilike pet egzobajta podataka na dan.

Danas više nema niko kome nije potrebna pomoć pri upravljanju informacijama. Schmidtov Google to sigurno nije, jer je na njegovoj tražilici komercijalni prioritet ispred onog koji preferira relevantnost. Svako ko plati dovoljno maltarine može se probiti u sam vrh pretraživanja, bez obzira na vjerodostojnost i relevanciju.

Tako, barem u informativnom smislu, saznajemo gorku istinu – obilje je problem isti kao i nestašica: onemogućuje nam da dođemo do onoga što nam treba. Informativna glad raste, stvarajući ovisnost, i tako smo ni tri decenije nakon masovnog dolaska mobitela u naše živote dozvolili da postane nešto kao sastavni dio ljudskog organizma.

Izazov postaje“, kaže Schmidt,  „ne pronaći rijetku biljku koja raste u pustinji, već specifičnu biljku koja raste u džungli.“ A malo je ljudi danas osposobljeno za tu potragu. (ok)

Tagovi: