Verbalne prijetnje, fizički napadi, politički pritisci, prijetnje smrću, kleveta, zabrana pristupa informacijama – samo su neki od problema s kojima se susreću novinari/ke u Bosni i Hercegovini. Od početka ove godine do danas zabilježeno je 12 slučajeva napada na novinare/ke u BiH.  Online nasilje i prijetnje postali su svakodnevnica bosanskohercegovačkim novinarima/kama.

Nakon što je objavila fotografiju sa dvojicom migranata, Vanja Stokić, glavna urednica portala E-trafika, na svom Facebook profilu dobila je poruku od osobe po imenu Goran Živanović, u kojoj prijeti da bi “odsijecao glave” ne samo migrantima, već i “svim dušebrižnicima koji ih dočekuju.” Stokić je pokušala odmah prijaviti prijetnje policiji, ali joj je rečeno da se vrati u ponedjeljak – tri dana nakon što su joj prijetnje upućene. Živanović je ponovo kontaktirao glavnu urednicu portala E – trafika, ponavljajući prijetnje i ostavljajući svoj telefonski broj da bi ga mogla proslijediti policiji. Ali to nije bio kraj prijetanjama, one su bile popraćene uznemiravanje ne samo nje, nego  i njenih prijatelja putem društvenih mreža. Nakon nemilih događaja, banjalučka policija je uhapsila Živanovića, koji je nakon saslušanja pušten na slobodu, a slučaj je predat na daljnje postupanje Okružnom tužilaštvu Banja Luka.

Inspektor Mirković kažnjen je smanjenjem plate od 10 posto jer „nije postupio po navedenoj prijavi, odnosno nije došao da od oštećene Vanje Stokić zaprimi prijavu na zapisnik i uzme izjavu u svojstvu svjedoka – oštećene, niti je o navedenom događaju obavijestio dežurnog tužioca“. U obrazloženju se dalje navodi i da je Mirković ovim počinio lakšu povredu radne dužnosti. Tužiteljica okružnog javnog tužilaštva Banja Luka Tatjana Ninković obustavila je istragu protiv Gorana Živanovića koji je prijetio smrću glavnoj i odgovornoj urednici portala eTrafika Vanji Stokić.

Jedino ispravno da se Živanović kazni, sve drugo šalje poruku da su prijetnje smrću uredu

Foto; Dejan Rakita/PIXSELL

Stokić za našu platformu kaže da je odluka o kažnjavanju pozitivno iznenadila, posebno jer nije podnosila nikakve prijave protiv inspektora.

„Ne znam da li je neko drugi to uradio, ali ako je MUP sam odlučio da sankcioniše svog službenika zbog propusta, taj potez pozdravljam. S druge strane, odluka tužiteljice je donekle očekivana, ali svejedno sramna. Ona je poruku u kome mi nepoznat muškarac prijeti odsijecanjem glave protumačila kao izražavanje ličnog stava i nezadovoljstva. Također, tvrdi da on nije širio govor mržnje, što nije tačno. Odlukom o nesprovođenju istrage, jasno je poručila da su prijetnje i govor mržnje sasvim uredu, jer za njih nećete biti sankcionisani. Tako je barem ako prijetite novinarima, ukoliko ste svoj bijes usmjerili ka institucijama ili političarima, istog trenutka ćete odgovarati.“

Udruženje BH novinari u kojoj djeluje Linija za pomoć novinarima angažovali su advokata da preda žalbu na ovu odluku.

„Kad se ovo desilo, oko mene se stvorio sistem podrške koju zaista nisam očekivala u tom obimu i beskrajno sam zahvalna ljudima koji su stali uz mene. Ja sada uopšte nemam opciju da se predam i tek tako pustim ovaj slučaj. To prvenstveno dugujem kolegama koji će se, nažalost, nekada naći na mom mjestu“, izjavila je Stokićeva.

Stokić smatra da je jedino ispravno da se Živanović kazni, sve drugo šalje poruku da su prijetnje uredu i da vas niko neće sankcionirati ako poželite da nekome „odrubite glavu“. „Ako sada institucije odreaguju, svaki naredni slučaj će biti lakši za riješiti jer ćemo imati dobru praksu kojom se vodimo“, smatra Stokić.

Potrebno popuniti rupe u zakonima koje onemogućavaju rad novinara/ki i medije

Adin Šabić, urednik portala Interview.ba za našu platformu komentariše da statistika najbolje pokazuje koliko su sigurni novinari/ke u BiH.

„Žalosno je da na nivou države, entiteta i Brčko Distrikta, ne postoji adekvatan mehanizam zaštite novinara/ki. Iako je u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH podržana inicijativa koja se odnosi na izmjenu Krivičnog zakona Federacije BiH, kojom bi se napadi na novinare/ke tretirali kao napad na službene osobe, to još uvijek nije zaživjelo. U Republici Srpskoj Nacrt sa izmjenama Krivičnog zakonika upućen je u parlamentarnu proceduru i čeka bolje dane kad će poslanici/ice o njemu razmatrati, a do tada napadi na novinare/ke će se tretirati kao napad  na običnog građanina/ku, iako su poslom koji obavljaju mnogo izloženiji/e napadima“, navodi Šabić.

Na pitanje šta je potrebno uraditi kako bi se zaštitili novinari/ke u BiH, Šabić naglašava da je potrebno popuniti rupe u zakonima koje onemogućavaju rad novinara/ki i medije općenito. „Ukoliko bi se usvojile inicijative za izmjenu krivičnih zakona koje kažu da se napad na novinara/ku tretira kao napad na službeno lice, s obzirom na povećane sankcije koje proizlaze iz toga, mišljenja sam da bismo dobili i manji broj napada. “

Odgovornost na državnim organima

Mehmed Halilović, pravni savjetnik za medije smatra da je odgovornost u ovom slučaju na državnim organima, prije svega policiji i tužilaštvu.

„Iznenađen sam, ali i u isto vrijeme uznemiren reakcijom policije, jer su u nekim drugim slučajevima kad su poslane anonimne, da ne kažem čak i bezazlene prijetnje političarima reagirali znatno brže i efikasnije. Ali kada su u pitanju novinari to je izostalo, kao što je slučaj Vanje Stokić.“ Dodaje da je istovremeno iznenađen i uznemiran lošom reakcijom tužilaštva.

„Takva prijetnja se mora ozbiljno shvatiti jer napad na bilo koju ličnost, novinare pogotovo, je napad prema svim građanima i mislim da je u konkrentom slučaju tužilaštvo bilo ispod svakog nivoa odgovarajućeg za neko demokratsko društvo“, smatra Halilović.

Halilović naglašava da se mora efikasije i brže reagirati, te da se moraju preduzeti direktni postupci i reakcije:

„Tužilaštvo je moralo podići optužnicu, te se moralo procesuirati i sankiconirati, da se u budućnosti djeluje preventivno jer sankcije za kriminalna djela pored ostalog, nemaju samo obavezno sankcioniranje počinioca krivičnih djela, nego istovremeno preventivnu ulogu da spriječi buduća krivična djela.“

Saradnja akademske i profesionalne zajednice je nužna

Lamija Silajdžić, viša asistentica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu navodi da se na Odsjeku za komunikologiju  prava novinara izučavaju kroz predmete Medijska regulativa i Etika javne riječi, na kojima studenti uče o relevantnim međunarodnim i domaćim zakonskim rješenjima i novinarskim kodeksima koji tretiraju tu oblast.

„Međutim, nužno je provoditi kontinuirana istraživanja, jer napadi na novinare ne prestaju i predstavljaju prijetnju za slobodno i profesionalno novinarstvo. Saradnja akademske i profesionalne zajednice je u tom kontekstu nužna, kako bi se studentima omogućio kako teorijski, tako i praktični uvid u načine zaštite novinara od napada i nasilja.“

Izvor: Safejournalist.net

Tagovi: