Namjera državnih tijela Srbije da istraže finansijske transakcije unutar civilnog društva, dijela medija i pojedinaca, potaknula je burne reakcije nevladinog sektora i medijskih udruga, a poruke neodobravanja vlastima u Srbiji stigle su iz Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.

Uprava za sprječavanje pranja novca srbijanskog Ministarstva finansija sačinila je popis od 37 organizacija ili udruženja, te 20 pojedinaca i zatražila uvid u njihove bankarske transakcije počevši od prvog januara 2019. godine, a taj je zahtjev Uprave bankama u javnost dospio indirektno nakon što je o njemu javili mediji koji nisu pod vladinim utjecajem.

Podaci se, kako je obrazloženo, traže da bi se utvrdilo imaju li organizacije i pojedinci s tog popisa veze s finansiranjem terorizma ili pranjem novca.

Uprava za sprječavanje pranja novca poručila je da “nema selektivan pristup u svom radu”, te da je “ispitivala imovinu i račune i aktualnih ministara”.

Više od 140 nevladinih organizacija i pojedinaca potpisalo je u međuvremenu zajedničko saopćenje u kojem od Ministarstva finansija i Uprave za sprječavanje pranja novca traže da “bez odlaganja predoče temeljne sumnje” zbog kojih su od poslovnih banaka “naložili izvanredno prikupljanje informacija o organizacijama, medijima i pojedincima”.

Potpisnici pisma poručuje da “civilno društvo i mediji neće odustati od borbe za slobodnu i demokratsku Srbiju”, i navode kako popis “ukazuje na zaključak da je na djelu politička zloupotreba institucija i pokušaj urušavanja vladavine prava u Srbiji”.

Reakcije na istragu koju su zatražila srbijanska državna tijela stigle su iz SAD-a i EU-a, a oglasile su se i međunarodne organizacije za ljudska prava.

Sjedinjene Države su, posredstvom ambasade u Beogradu istaknule “zabrinutost zbog nečega što djeluje kao selektivna istraga o organizacijama civilnog društva i medijskim kućama koje se bave istraživačkim novinarstvom”.

Amabasada SAD-a pozvala je srbijansku vladu da ispunjava svoju ustavnu i međunarodnu obavezu da štiti osnovne slobode izražavanja, udruživanja i okupljanja, te da izbjegava selektivnu primjenu zakona u cilju pritiska na neovisne organizacije.

– SAD su uvijek spremne pomoći Srbiji na njezinu putu ka članstvu u EU. Međutim, dojam da Beograd možda guši civilno društvo ili slobodu medija naškodit će ugledu Srbije i otežati njezino napredovanje k tom visokovrijednom cilju – istaknuto je u saopćenju Ambasade SAD-a.

Istovremeno, iz Bruxellesa je poručeno da Evropska komisija očekuje detaljne informacije od nadležnih vlasti u Srbiji u povodu zahtjeva Uprave za sprječavanje pranja novca da banke dostave podatke o transakcijama novinara, udruženja i organizacija civilnog društva.

Glasnogovornica EK Ana Pisonero kazala je da se to odnosi i na kriterije po kojima je taj popis napravljen, javio je N1.

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International (AI) poručila je da “targetiranje novinara i nevladinih organizacija apsurdnim optužbama za pranje novca i finansiranje terorizma”, predstavlja “nesumnjiv čin zastrašivanja i posljednje je u aktualnoj kampanji gušenja kritike od vlasti Srbije”. AI ističe da “ova istraga mora biti prekinuta”.

Izvor: Hina/HND

Tagovi: