Foto: Samir Jordamović

 

Početkom jula Evropska komisija objavila je još jedan – treći po redu – izvještaj koji se tiče bezviznog režima za države regije koju u Bruxellesu nazivaju Zapadni Balkan, a među kojima je i Bosna i Hercegovina. Ovdašnji mediji posvetili su određenu pažnju ovom izvještaju, uglavnom prenoseći jednu te istu agencijsku vijest, bez analize ili detaljnog čitanja samog teksta, te uz pogrešno tumačenje dijela izvještaja.

Tako ga je, umjesto da ukažu na probleme u državi BiH, što izvještaj radi, te činjenicu da i naši građani odlaze i traže azil u drugim državama, većina medija iskoristila za nastavak dehumanizacije i kriminalizacije migranata i izbjeglica koji se nalaze u BiH.

Teško je naći ijedan tekst u domaćim medijima u kojem se detaljnije pojašnjava ovaj izvještaj i navode druge informacije koje se mogu pronaći u njemu, iako je riječ o javnom dokumentu koji je lako dostupan online, u kraćoj i dužoj verziji. Ustvari, ono što ovaj izvještaj pokazuje jeste vrlo tužna slika Balkana, i unutar njega BiH, kao regije kojom vladaju kriminal, korupcija, nezakonje, i iz koje priličan broj ljudi odlazi, sa i bez dokumenata, i traži azil u drugim državama.

Iregularne migracije iz BiH

Interpretirajući ovaj izvještaj, bosanskohercegovački mediji poručuju građanima da EK od BiH traži da “poradi na ilegalnim migracijama”, uz tvrdnju da bi taj problem mogao ugroziti bezvizni režim za BiH. Krivci su migranti i izbjeglice, tumače mediji koji nastavljaju koristiti i izraz “ilegalni migranti”, koji se niti jednom ne spominje u samom izvještaju koji govori o “neregularnim migracijama”.

No, ono što zaista piše jeste da je tokom 2019. godine registrovano da je 4.290 državljana BiH boravilo u šengenskom prostoru a da za to nisu imali vize ili potrebne dokumente. Istovremeno, zabilježene su 23 osobe sa bh. državljanstvom koje su pokušale ući na područje Schengena na neregularan način. Svi izuzev jednog pokušaja su registrovani na granicama sa Hrvatskom.

Istovremeno, 4.270 državljana BiH odbijeno je pri ulasku u države Schengena i EU, prije svega u Hrvatsku, ali i u Sloveniju, Mađarsku, Njemačku i Švedsku. Državljani BiH predstavljaju sedam posto od ukupnog broja ilegalnih boravaka u EU i Schengen zoni čiji nosioci dolaze sa Zapadnog Balkana. Najviše ovakvih boravaka registrovano je u Njemačkoj i Sloveniji.

Bezvizni režim dozvoljava državljanima BiH da borave u prostoru Schengena 90 dana unutar perioda od 180 dana. “Bezvizni režim podrazumijeva odgovornost,” poručuju vlasti BiH iz Bruxellesa, podsjećajući ih da su oni dužni pratiti smjernice i stvoriti uslove da se zaustave neregularne migracije.

Tokom prošle godine, 1.895 osoba – od čega njih 1.365 prvi put – koje imaju bh. državljanstvo tražilo je azil u jednoj od zemalja Schengena ili EU, i to najviše u Francuskoj i Njemačkoj. Taj trend se nastavlja te je samo tokom prvih nekoliko mjeseci 2020. godine registrovano 390 aplikacija za azil koje su podnijeli državljani BiH. Tek oko 7,2 posto onih koji se prijave za azil iz BiH bude uspješno.

Istovremeno, EU i zemlje Schengena nastavljaju vraćati, po sporazumu o readmisiji, naše državljane koji se zadrže na njihovoj teritoriji bez potrebnih dokumenata ili vize.

Bez realnih planova

Isti izvještaj se u manjem dijelu referira na situaciju sa ljudima u pokretu koji se nalaze u BiH. Zaključak je da BiH ima strategiju koja se tiče pitanja migracija, ali nema realistične planove.

Prema podacima iz ovog izvještaja, tokom 2019. registrovane su 29.302 osobe koje su ušle u BiH na neregularan način, dok je do sredine juna 2020. registrovano dodatnih oko 7.000 osoba. Otprilike 5.500 smješteno je u privremenim centrima koje finansira EU, no – naglašava se u izvještaju – objekti u kojima su smješteni nisu dovoljni da osiguraju sklonište i zaštitu onima kojima je potrebna.

“Nadležnim tijelima nedostaje osoblja i opreme”, navodi se u izvještaju te se dodaje kako tijelo za koordinaciju migracija nije u stanju da odredi adekvatne objekte za smještaj.

“Odgovor na povećane migracije ostaje neadekvatan i pokazuje značajne institucionalne i koordinacione nedostatke”, navodi se dalje uz naglasak da “političko nedjelovanje i negativna retorika umanjuju adekvatan odgovor u vidu osiguranja zaštite i pomoći, kao i pristupa azilu, zdravstvenoj zaštiti, smještaju i osnovnim uslugama u skladu s međunarodnim standardima”.

Evropska komisija zahtijeva da vlasti preuzmu punu odgovornost za rukovođenje centrima za smještaj migranata i izbjeglica, i da identificiraju objekte koji su javno vlasništvo u kojima bi se osigurao adekvatan smještaj, te naglašavaju kako entitetske, kantonalne i općinske vlasti trebaju sarađivati na ovim pitanjima.

Kako bi se nosila s problemom iregularnih migracija, smatra EK, BiH treba unaprijediti saradnju sa Frontexom, a osnove za to već postoje u sporazumu koji je postignut u januaru 2019.

Organizovane kriminalne grupe

Dio koji se također nije našao u domaćim medijima tiče se podataka koji pokazuju kako su osobe sa bh. pasošima među najčešće registrovanim unutar EU kada je riječ o organizovanim pljačkama imovine.

“Organizovane kriminalne grupe iz ove zemlje su uključene u pljačkanje kuća, nasilne pljačke, otimanje, kao i trgovinu ljudima. Zemlja je također destinacija za vozila ukradena u različitim zemljama članicama. Europol ukazuje na to da su slučajevi korupcije u sportu također nedavno detektovani u BiH”, navodi se.

Također piše kako unutar države nema dovoljno kooperacije između postojećih agencija za provođenje zakona, te da zakoni nisu harmonizovani unutar zemlje, a neefikasnost je pojačana slabim institucijama i limitiranom razmjenom obavještajnih podataka.

“Kriminalne organizacije koje djeluju u zemlji iskorištavaju pravne i administrativne nedostatke. Policija je osjetljiva na politički utjecaj. Financijske istrage i oduzimanje imovine su većinom neefikasne”, stoji u izvještaju, koji ukazuje na mnogo više problema koje uzrokuju građani BiH nego ljudi u pokretu koji se nalaze i prolaze kroz zemlju od 2018. godine.

Također se navodi da BiH ostaje zemlja porijekla, tranzita i destinacije za žrtve trgovine ljudima, koje su iskorištene kao jeftina radna snaga, u svrhu prisilne prostitucije, za prosjačenje i prisilne brakove, te se naglašava kako je i ovo oblast sa kojom vlasti treba da se nose na efikasniji način, unapređenjem rada na terenu, ali i zakonskih okvira.

Evropska komisija naglašava i da BiH nema sveobuhvatne strategije koja bi pomogla u sprečavanju nelegalne trgovine oružjem, dok korupcija ostaje problem na koji ukazuje već godinama, bez puno uspjeha.

Ovi redovni godišnji izvještaji sadrže i preporuke koje država kojoj su date treba slijediti kako bi ostala unutar bezviznog režima. Zahtjevi koji su upućeni ka državi ove godine tiču se poboljšanja uslova za boravak migranata i izbjeglica u BiH, te zahtjev za bolje funkcionisanje sistema azila. Evropska komisija zahtijeva od države da u potpunosti preuzme upravljanje migracijama, te da koordinira aktivnosti na svim nivoima.

Istovremeno se traži da informišu naše državljane o pravima i obavezama koje nosi bezvizni režim, te da se pojača kontrola granica “uz puno poštovanje osnovnih prava”, i uz saradnju sa EU agencijama. Također se traži prevencija i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, što je jedan od zahtjeva kojima domaći mediji uglavnom nisu posvetili pažnju.

Tagovi: