Foto: Hong Kong Economic Journal Company

BHT1: Nikako da brojke postanu vijest
14. – 20. juli 2020.

BEZ DINAMIKE I PREVAZIĐENO: Informacije o Covidu-19 dio su naše svakodnevnice, pa i dnevne informativne emisije započinju pregled brojem zaraženih i umrlih. Nerijetko su tu i izjave članova kriznih štabova, a tako je bilo i u petak u Dnevniku 2 (urednica Blažica Krišto). Goran Čerkez je objašnjavao šta znači proglašenje epidemije. No, sve je to izgledalo zaludno i prevaziđeno. U okolnostima kada epidemija ne jenjava već mjesecima, član štaba objašnjava šta tehnički i zakonski znači proglašenje epidemije. Uz to, način kako je sagovornik uveden u temu (prezenterka najavljuje repoterku na licu mjesta, a onda reporterka razgovara sa gostom) bio je bez dinamike i dramaturgije. Šta je to novo rekao Čerkez, osim što se javnost zbunjuje proglašenjem epidemije u jeku širenja zaraze?

KULTURA BROJKI: BHT1 se u protekloj sedmici u više navrata bavio ekonomskim posljedicama epidemije pitajući se koliko su pogođeni građani i privrednici? Adisa Dedić Kološ u nedjeljnoj špici ističe da vlasti ne nude mjere ekonomskog oporavka, dok se o tome već danima vodi žustra rasprava u Bruxellesu. Urednica Krišto je ekonomske posljedice nazvala „ogromnim, nesagledivim i nenadoknadivim“, a njeno mišljenje su u prilogu podijelili mnogobrojni sagovornici. Najviše su zabrinuti hotelijeri i turistički djelatnici jer stranih turista gotovo da nema. Ono što je nedostajalo u prilozima jesu brojke. Ili usredsređenost na njih. Dobro je što smo čuli mišljenja više sagovornika (poslodavci, hotelijeri, analitičari…), ali brojke ili mjerljivi indikatori sastavni su dio ekonomskog novinarstva. U prilogu koji je emitovan u petak na kraju se govori o padu prihoda indirektnih poreza, ali su brojke brzinom svjetlosti nestale s ekrana. Takve i slične brojke treba iskoristiti i naglasiti jer one su pola dobre ekonomske priče.

RAD U MEDIJIMA I EPIDEMIJA: Kako je biti medijski radnik u okolnostima epidemije? Da li su novinari i ostale kolege iz medijskog sektora među ugroženijim kategorijama? Urednica Blažica Krišto donijela je solidnu priču s odgovorima na ova i slična pitanja. Novinari se uglavnom žale na odsustvo razumijevanja i neuslovne prostorije u kojima se održavaju konferencije za medije. Bilo bi dobro da BHT1 i sama u svojim emisijama daje primjer drugim kućama. Da se razgovori po mogućstvu uvijek vode vani, i da se sagovornici mole da stave masku ako se ne može napraviti propisna distanca. Nažalost, gledaoci često gledaju pogrešne primjere.

OCJENA: 4

FTV: Šta nam brojke govore o epidemiji?
14. – 20. juli 2020.

KULTURA BROJKI (2): Amra Zaklan u nedjelju pravi presjek kretanja brojki inficiranih od pojave prvih slučajeva opasnog virusa, pa sve do danas. Presjek je više nego zanimljiv, a novinarke su u studiju razgovarale ispred grafičkog prikaza. Brojke su neumoljive i kao uvijek u dobro osmišljenoj priči rekle su više nego stotine riječi. Kada smo popustili mjere, broj zaraženih je naglo skočio i sada se već danima krećemo u rasponu trocifrenih brojeva. Primjer kako se brojkama može ispričati priča. Slično se može napraviti i s ekonomskim temama.

KO JE DARKO ĆULUM? Savjet ministara imenovao je direktora Policije RS na mjesto direktora SIPA-e. Ćulum je u kratkoj izjavi prokomentarisao svoje imenovanje. Urednica Nevzeta Koljenović nije našla za shodno da upita i druge sagovornike o Ćulumu i njegovoj karijeri. Njegova karijera i izbor pod lupom su civilne javnosti još otkako su policijske vlasti represijom ugušile proteste u Banjaluci. FTV nije otvorio ovo pitanje, niti je za mišljenje upitao Ćulumove kritičare.

JE LI ISTINA DA NIGDJE NE MOŽEMO? Urednica Nevzeta Koljenović početkom sedmice u najavi ističe kako građani BiH ne mogu skoro nigdje, ali da svi mogu kod nas. Savjet ministara je odlučio da EU državljani sada mogu ući u našu zemlju s negativnim testom na Covid-19, ali netačno je poređenje u kojem se naglašava da svi mogu kod nas. A mi ne možemo nigdje. I naši građani mogu u druge zemlje s negativnim testom. Razliku jedino pravimo u odnosu na Hrvatsku i Crnu Goru, tj. susjedne zemlje prema kojima nismo uspostavili reciprocitet.

OCJENA: 4

KOMPARATIVNA ANALIZA: FTV prati atraktivnije najnovije podatke i vijesti oko epidemije, dok je BHT1 izgledao umorno i učmalo. S druge strane, državna televizija je pokušala otvoriti pitanje ekonomske krize i saniranja privrede. Nekoliko dana su se ponavljali slični prilozi i pitanja, ali sve je ostalo u domenu pokušaja. Ako se želi otvoriti priča o ekonomskim posljedicama, onda se u tome mora biti nedvosmislen. To je i vrhunsko političko pitanje. Ta priča se ne može graditi bez direktnog prozivanja odgovornih. Koje su to trenutno ekonomske politike na snazi? Je li sva naša politika novi kredit kod MMF-a koji je već pao u zaborav? Koliko pomoći dobijaju pogođeni sektori? Ekonomsko novinarstvo ostaje privjesak Dnevnika 2 koji se samo nakratko prikači bombastičnim naslovom, ali se kontekst i pozadina ne ispituju. Naši gledaoci i dalje rijetko kada čuju ili gledaju na ekranu tačne podatke, već uglavnom im se plasiraju mišljenja. I kada se brojke i podaci spomenu, oni se ne istaknu ili ne stave u priču. Za utjehu, ekonomsko novinarstvo je rijetkost i u regionu. Izuzetak je svega nekoliko štampanih medija (beogradski NIN, Nedjeljnik) koji i dalje imaju novinare kadre da iznesu ekonomsku priču.

Tagovi: